hrvatski

Sokratom protiv današnjeg odgoja i obrazovanja za tržište rada

U globalnom svijetu promjene se događaju svakodnevno i zahvaćaju odgojno-obrazovni sustav. Tome u prilog govori činjenica da se većina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se teži novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjajuće tržište rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovarajući na njegove potrebe, dok Sokrat traži sreću unutar čovjeka – čovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih već zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalektičkog govora traži istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promišljanje. Njegovo poučavanje koje ističe ljubav prema učenju i želju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog čovjeka svakako nadahnjuju već 25 stoljeća te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promišlja o budućnosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspoređujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvriježeno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se ističu promijene koje su zahvatile sveučilišta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tržištu rada pretvara u poduzetničke centre. Što to znači za društvo znanja kojemu težimo i možemo li uopće tvrditi da zaista jesmo društvo znanja ukoliko stremimo isključivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjajućeg tržišta rada? Uspoređujemo znanje kojemu težimo sa znanjem kojega je tražio Sokrat ukazujući pri tome na nedostatke današnjeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mišljenja kao mogući pomak prema istinskoj mudrosti.

tržište rada, društvo znanja, Sokrat, istina, sloboda

nije evidentirano