hrvatski

Jezikoslovni interesi u klasičnoj dubrovačkoj historiografiji

Niz sačuvanih historiografskih djela nastalih zaslugom domaćih ljudi i stranaca od vremena srednjovjekovne komune do pada Dubrovačke Republike govori o središnjem interesu za politička zbivanja koja su obilježavala povijest Dubrovnika i susjednih krajeva. Navedeni interes ne osjeća se samo kroz suhoparan pregled političkih činjenica kronološkim redoslijedom (tipičan osobito za pisce anala i kronika od srednjovjekovlja pa sve do ranog 19. stoljeća), nego i kroz teme koje su posredno vezane s politikom, od gospodarstva do pregleda životopisa uglednih građana. Vrlo značajno mjesto među njima pripada pitanju jezika. Zanimanje za povijest jezika dubrovačkog kraja prisutno je tijekom cijelog razdoblja koje obuhvaća klasična dubrovačka historiografija, krećući se postupno od traganja za dubrovačkim identitetom do jezikoslovnih istraživanja poredbenog tipa i leksikografskih pokušaja. Ovaj širi pristup time se odmiče od tipične političke događajnice i otvara put novim temama, poput razmatranja karakternih osobina domaćega stanovništva na temelju njegove jezične kulture. Time jezikoslovni interesi u klasičnoj dubrovačkoj historiografiji izlaze iz uobičajenih okvira političke povijesti i govore o obilježjima dubrovačke kulture općenito.

jezikoslovlje, historiografija, Dubrovačka Republika, Crkva, jezik, identitet

nije evidentirano