hrvatski

Neke odrednice javne stigme prema traženju stručne psihološke pomoći

Negativni stavovi prema osobama sa psihičkim poremećajima te stigma psihičkih poremećaja uvelike je prisutna u društvu, te ima nepovoljne posljedice ne samo na prilagodbu pojedinaca sa psihičkim teškoćama, nego i na njihov tretman. Naime, percepcija javne stigme prema traženju psihološke pomoći pokazuje se kao prepreka traženju psiholoških, te osobito psihijatrijskih tretmana. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati doprinose spola, iskustva sa traženjem psihološke pomoći, lokusa kontrole i psihopatoloških simptoma javnoj stigmi prema traženju stručne psihološke pomoći kod studenata. U istraživanu je sudjelovalo 617 studenata različitih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Studenti su popunjavali mjere javne stigme prema traženju stručne psihološke pomoći, lokusa kontrole, psihopatoloških simptoma te dali informacije o spolu i jesu li do sada ikada tražili stručnu psihološku pomoć. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da spol predviđa javnu stigmu prema traženju stručne psihološke pomoći, odnosno da studenti percipiraju javnu stigmu višom nego studentice, dok iskustvo primanja stručne psihološke pomoći nije pokazalo značajne učinke. Nadalje, eksternalnost je dodatno pridonijela percepciji javne stigme prema traženju stručne psihološke pomoći nakon kontrole učinka spola i to u pozitivnom smjeru. Konačno, psihopatološki simptomi su dodatno pridonijeli varijanci javne stigme nakon kontrole učinka spola i eksternalnosti, također u pozitivnom smjeru. Uključivanjem simptoma u analizu, doprinos eksternalnosti se smanjio iako je i dalje bio značajan, te je naknadno utvrđeno da je učinak eksternalnosti na javnu stigmu djelomično posredovan psihopatološkim simptomima. Rezultati istraživanja imaju korisne implikacije za senzibilizaciju studenata za traženje psihološke pomoći. Kako naši rezultati sugeriraju da studenti eksternalnog lokusa kontrole percipiraju javnu stigmu višom, djelomično zbog vlastitih psiholoških problema, to može ukazivati na njihovu povećanu osjetljivost na negativne stavove okoline, što dodatno može otežavati traženje pomoći. S druge strane, javna stigma prema traženju stručne psihološke pomoći može odražavati vlastite negativne stavove prema takvoj vrsti tretmana, što također sugerira nepovoljne učinke eksternalnosti i psihopatoloških simptoma. Prema tome, pri senzibilizaciji studenata, važno je fokusirati intervencije i na neke osobne čimbenike, kao što je lokus kontrole, zajedno s relevantnim informacijama koje mogu korigirati negativne stavove.

javna stigma traženja stručne psihološke pomoći ; lokus kontrole ; psihopatološki simptomi ; studenti

nije evidentirano