hrvatski

Geotermalna energija i njezin potencijal u vremenu energetske diversifikacije i tranzicije Republike Hrvatske

U današnje vrijeme karakterizirano rastom potrošnje energije, za svaku državu, pa tako i Republiku Hrvatsku, zadaća je osigurati dovoljnu količinu energije te pri tom u što većoj mjeri ostati energetski neovisan. Kada se u promišljanje o energetskoj neovisnosti uključe i klimatske promjene te energetska tranzicija s ciljem dekarbonizacije, stvari postaju značajno složenije. U tom kontekstu, važno je naglasiti da upravo obnovljivi izvori energije (OIE) uz energetsku efikasnost (EE) i dekarbonizaciju plina, a u širem kontekstu energetske tranzicije i očekivanih klimatskih promjena predstavljaju danas vrlo važan element energetske sigurnosti, održive energetike i ublažavanja klimatskih promjena. Prvi korak predstavlja analiza mogućih izvora energije na vlastitom tlu. S obzirom na relativno skromne rezerve fosilnih goriva, te već spomenutu dekarbonizaciju, na području Republike Hrvatske nužno je razmotriti i korištenje obnovljivih izvora energije pri čemu se to ne misli samo deklarativno. Zadnjih nekoliko desetljeća velika pozornost je usmjerena prvo na hidroenergiju i biomasu te zatim na energiju vjetra i Sunca što se može smatrati logičnim s obzirom na potencijal, kao i zrelost te cijenu tehnologije. No, ako se usporedi potencijal i dosadašnje korištenje, tada je pri analizi neophodno u obzir uzeti i geotermalnu energiju. U tom kontekstu, panonski dio Republike Hrvatske posjeduje značajan geotermalni potencijal koji je prilično zapostavljen. Najveći broj geotermalnih lokacija otkriven je u okviru naftno-geoloških istraživanja tijekom prošlog stoljeća. Osim konvencionalnih ležišta geotermalnih fluida, važni resursi geotermalne energije predstavljaju ležišta bez fluida, ali s povišenim temperaturama te nekonvencionalna ležišta prirodnog plina otopljenog u geotermalnoj vodi. Indicirani geotermalni potencijal svih lokacija u Republici Hrvatskoj mogao bi rezultirati s kapacitetom proizvodnje većim od 500 MWe, između 750 i 1.300 MWt te značajnim zalihama prirodnog plina. Korištenje geotermalne energije ima brojne prednosti u kontekstu održivog energetskog razvoja pri čemu se može ostvariti multiplikacijski učinak na gospodarstvo Republike Hrvatske.

geotermalni resursi ; geotermalni potencijal ; energetska tranzicija ; Hrvatska ; rezerve fosilnih goriva

Uredništvo časopisa Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa u siječnju 2020 objavilo stručni časopis NAFTA i PLIN (Vol 39. No 161- 162., 2019.)u kojem se nalazi Zbornik radova 2. drugi dio s radovima koji su izloženi na 10 međunarodnoj konferenciji i izložbi o naftno- plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji održanoj u Šibeniku od 2 do 3 listopada 2019.