hrvatski

Narodna štediona d.d. Križevci (1898.–1948.)

U članku su obrađeni ustroj, poslovanje i likvidacija Narodne štedione d.d. Križevci u razdoblju od 1898. godine, kada je Štediona osnovana, pa do 1948. godine, kada je završena njezina likvidacija. U skladu sa svojim pravilima, obavljala je poslove koji su potpadali u djelokrug štediona. Za društvene aktivnosti zaduženi su bili glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Narodna štediona kupila je ciglanu od Nikole Grahora 1916. godine, koja je djelovala pod nazivom Ciglana Narodne štedione d.d. Križevci. U početku su Ciglana i Štediona poslovale odvojeno, no njihovo se poslovanje kasnije združilo i bilo je vođeno u zajedničkom knjigovodstvu. Narodna štediona ostvarivala je dobit sve do Velike gospodarske krize, zbog koje je 1933. godine prvi put poslovala s gubitkom. Kriza je imala osobito negativan učinak na novčarske zavode, čiju su klijentelu uglavnom činili zemljoradnici (seljaci). Posljedice Velike gospodarske krize bile su uočljive i u Ciglani. Naime, osiromašeni seljaci nisu imali platežnu moć za kupovinu ciglarske robe. Zbog nedostatka novaca i trošnosti kružne peći, Narodna štediona bila je 1935. godine primorana obustaviti rad Ciglane. Budući da nije postojao nijedan uvjet za njezin daljnji rad i budući da se provodila planska likvidacija privatnih novčarskih zavoda, Narodnoj štedioni bila je 1946. godine određena likvidacija, koja je dovršena 1948. godine.

Narodna štediona d.d. Križevci, ustroj, bilanca, dobitak i gubitak, dioničari, likvidacija, 1898.–1948.

nije evidentirano