hrvatski

Uloga i značaj društvenih mreža u radu učitelja u osnovnim školama: alat za prenošenje novih znanja ili dodatna pomoć u radu s velikim grupama?

Polazeći od pretpostavke, kako su društvene mreže, ne samo virtualni prostor komunikacije i zabave, nego i suvremena platforma za učenje i profesionalno usavršavanje, kvantitativnom metodom ankete istražujemo, koliko i na koje načine učitelji primarne razine obrazovanja, upotrebljavaju društvene mreže – privatno i profesionalno, u svakodnevnom radu s djecom rane osnovnoškolske dobi. S time u vezi, društvenim mrežama pristupamo kao platformama, koje su izmijenile način na koji ljudi komuniciraju i dijele informacije te istovremeno stvorile osjećaj nužnosti za dijeljenjem različitoga sadržaja: od vlastitih misli do najnovijih vijesti (Willis, 2017). Društvene mreže, zato, svrstavamo i u koncept medijskog opismenjavanja djece, koje promatramo u suodnosu sa sposobnosti ispitanika da se kompetentno i primjereno služe medijima i društvenim mrežama, da su pritom kritični i svjesni djelomične odgovornosti pri stvaranju medijskih uradaka kao aktivni korisnici i kreatori sadržaja, kojima su istovremeno izložena i djeca koju upravo oni i odgajaju i uče. S obzirom na dvojake činjenice da odrastanje i socijalizacija djece i mladih uvelike ovisi s jedne strane o obitelji i/ili skrbnicima te s druge strane i o utjecaju vršnjaka i učitelja u osnovnim školama te da faktično djeca svoje svakodnevne navike usvajaju i oblikuju temeljem prvog oblika obrazovnog stupnja kroz programe i komunikacijske aktivnosti u predškolskim ustanovama i osnovnoj školi, pretpostavka je da će se interpretacijom rezultata ovog empirijskog istraživanja, rasvijetliti uloga učitelja u medijskom odgoju djece. Slijedom toga, propitujemo kojim se društvenim mrežama služe u dokolici, a kojima u profesionalnu svrhu te smatraju li ih korisnim pomagalom za komunikaciju i rad s učenicima. Pri tome nas posebno zanima, kako sami procjenjuju vlastitu medijsku pismenost, odnosno, koriste li vlastita znanja i kompetencije, kako bi unaprijedili medijske kompetencije učenika. Na temelju provedenoga istraživanja i prepoznate dobre prakse u zaključku dajemo prijedloge za učinkovitije korištenje društvenih mreža za profesionalno povezivanje i usavršavanje učitelja, kao i za prenošenje nastavnih sadržaja učenicima kojima su, kako to različita istraživanja pokazuju (DKMK, Ipsos Puls, 2015 ; EU Kids Online Hrvatska, 2017), mediji a napose društvene mreže, prirodno okružje za socijalizaciju, stjecanje znanja i dijeljenje informacija.

društvene mreže, učitelji, medijska pismenost, medijske kompetencije, odgovornost

nije evidentirano