hrvatski

Magnetski susceptibilitet u Slovačkoj jami i Jamskom sustavu Kita Gaćešina-Draženova puhaljka na Velebitu : diplomski rad

Magnetizam u speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj izuzetno je slabo istražen iako je dobro poznato da su špiljski sedimenti veoma dobro očuvani. Za područja istraživanja odabrana su dva značajna hrvatska speleološka objekta, najdulji objekt Jamski sustav Kita Gaćešina- Draženova puhaljka i Slovačka jama, druga po dubini iza Jamskog sustava Lukina jama-Trojama. Mjera magnetičnosti materijala, odnosno magnetski susceptibilitet mjeren je u speleološkim objektima uređajem Kappameter KM-7 i u laboratoriju na Hrvatskom geološkom institutu pomoću uređaja Bartington MS2B System. Na svim lokacijama mjeren je i uzorkovan isključivo meki sediment. Lokacije profila izabrane su isključivo prema dostupnosti uzorkovanja. U laboratoriju Zavoda za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine analiziran je sa svakog profila jedan karakterističan uzorak metodom rendgenske difrakcije u prahu (XRD), te je jedan od njih separiran na magnetske frakcije Frantzovim magnetskim izodinamskim separatorom nakon čega je analiziran stereoskopskom lupom. Analizom magnetskog susceptibiliteta utvrđena je njegova mjerljivost u speleološkim sedimentima. Na nekoliko profila uočena je značajna promjena u vrijednostima magnetskog susceptibiliteta te su objašnjene razlikama u mineraloškom sastavu. Primjećena je povezanost viših vrijednosti magnetskog susceptibiliteta s većom količinom minerala koji u sebi sadrže metale. Također se ustanovilo da dva korištena uređaja u ovom radu nisu kompatibilna, odnosno ne registriraju na istim uzorcima jednake niti usporedive vrijednosti. S obzirom na preciznost Bartington MS2B uređaja, pretpostavlja se da Kappameter KM- 7 nije adekvatno korišten ili da nije prilagođen uvjetima niske temperature i visoke vlažnosti.

magnetski susceptibilitet, Slovačka jama, Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka

nije evidentirano