hrvatski

MOGUČNOST KORIŠTENJA ALTERNATIVNIH IZVORA BJELANČEVINA U HRANIDBI ŽIVOTINJA

Porastom broja stanovnika u svijetu povećava se i potrošnja mesa peradi i jaja, što stvara potrebu za novim sastojcima u hranidbi peradi kako bi se podržala održiva intenzivna proizvodnja. Ovakvo povećanje intenziteta proizvodnje zahtijeva upotrebu većih količina proteina za pokrivanje amino-kiselinskih zahtjeva za rast i razvoj peradi te proizvodnju jaja. Temeljem navedenog, konvencionalni izvori proteina korišteni u hranidbi peradi mogli bi biti nedovoljni i iz tog razloga trebalo bi se usredotočiti na alternativne izvore. Alternativni izvor proteina u hranidbi peradi je korištenje insekata, koji su dostupni u prirodi većim dijelom godine. Hranidbena vrijednost jestivih insekata je vrlo raznolika i to uglavnom zbog velikog broja i varijabilnosti vrsta. Nutritivne vrijednosti mogu značajno varirati čak i unutar skupine insekata ovisno o stadiju metamorfoze, porijeklu kukca i njegovoj prehrani. Insekti također imaju visok sadržaj mono- i polinezasićenih masnih kiselina te vitaminima te se pokazalo da mogu parirati ribljem brašnu, koji je glavni izvor životinjskih bjelančevina u hranidbi peradi. Na temelju visoke nutritivne vrijednosti insekta, potrebno je provesti istraživanja o njihovoj proizvodnji kako bi se omogućilo njihovo korištenje na manjim peradarskim farmama. Jedan od alternativnih način uzgoja određenih insekata je hranidba na posliježetvenim ostacima koji sadrže ogromnu količinu potencijalnog supstrata za hranidbu raznih kukaca. Posliježetvena biomasa sadrži različite kemijske skupine i elemente, ovisno o podrijetlu nusproizvoda, te se korištenje supstrata za rast jestivih kukaca može postići na tri načina: a) izravnim korištenjem sirovog organskog materijala, b) prethodnom obradom i/ili konverzijom i c) kombinacija prethodna dva načina. Pojedini insekti imaju sposobnost transformirati nutritivno siromašnu posliježetvenu biomasu s niskim sadržajem proteina i visokim sadržajem antioksidanata i tvrdokornih ugljikohidrata (celuloze i hemiceluloze) u esencijalne hranjive tvari potrebne za njihov rast modulacijom njihove probavne i bazalne diferencijalne ekspresije gena. Konverzija posliježetvene biomase u biomasu jestivih kukaca za hranu za životinje mogla bi značajno pridonijeti zadovoljavanju budućih potreba rastuće svjetske populacije za novim i više životinjskim izvorima proteina. Insekt frass, nusproizvod konverzije, također se može koristiti kao organsko gnojivo za uzgoj usjeva. Stoga je cilj ovog rada pregled mogućnosti korištenja alternativnih izvora bjelančevina, odnosno insekata, u hranidbi peradi te istražiti potencijalnu upotrebu posliježetvene biomase kao novog i inovativnog supstrata za uzgoj jestivih insekata.

insekti, nutritivna vrijednost, proteini, hranidba pilića, supstrat, posliježetvena biomasa

nije evidentirano