hrvatski

Reprodukcijski tok kukuruza

U radu se polazi od hipoteze da reprodukcijski tokovi kukuruza predstavljaju tehnološku kategoriju, odnosno njima se prikazuje tehnološka povezanost međusobno različitih vertikalnih, odnosno reprodukcijski ostvarljivih zajedničkih proizvoda, što drugim riječima predstavlja tzv. reprodukcijske linije. U osnovi kukuruz se može koristiti kao neoplemenjen i oplemenjen kroz više stupnjeve složenosti u tehnologiji prerade. Najveći potrošač kukuruza u Slavoniji i Baranji nesumnjivo je stočarska proizvodnja. Nažalost, potrošnju kukuruza u regiji još uvijek karakterizira visok postotak potrošnje neprerađenog kukuruza, posebice na privatnom sektoru za ishranu stoke. Ekonomski efekti finalizacije kukuruza promatrani su kroz reprodukcijske linije na temelju mogućih pravaca njegova korištenja i to kroz upotrebu u industriji stočne hrane, prehrambenoj industriji, tovu stoke i u izvozu. U strukturi finalizacije kukuruza na području Slavonije i Baranje udjel finaliziranog kukuruza u ukupnim proizvodnim količinama kretao se u razdoblju od 1975. do 1989. godine, zavisno o mnogobrojnim utjecajima, uglavnom između 60% i 63% od čega je najveći dio neposredno utrošen za tov stoke koja nije doživjela daljnju finalizaciju, a daleko manji dio za proizvodnju mesa koje nije dalje oplemenjivano, dok je vrlo mali dio kukuruza finaliziran u proizvodnji mesnih prerađevina.

kukuruz; reprodukcijski tok

nije evidentirano