hrvatski

Onečišćenje rječice Pazinčice i utjecaj na Pazinsku jamu

Rječica Pazinčica je najveća ponornica Istre. Površina porječja, prema podacima iz DMR-a (rezolucija 10x10 m), je 78, 1 km2. S obzirom na geološke, hidrološke i geomorfološke prilike porječje Pazinčice je odličan primjer kombiniranog fluvio-denudacijskog i alogenog fluviokrškog sustava. Naime, 95% porječja oblikovano je u vodonepropusnim naslagama u kojima je razvijen fluvijalno-denudacijski reljef, koji se prelaskom u karbonatne naslage mijenja u fluviokrški reljef - kanjonski dio s Pazinskom jamom u koju Pazinčica ponire. Ponor je oblikovan u okršenim naslagama krednih vapnenaca. Iako je poznat pod nazivom "jama" (zbog ulaza ispod visokog strmca u kanjonu) ponor je spiljskog tipa. Ponor je jednostavni kanal velikih dimenzija do dvorane s Martelovim jezerom na čijem JI kraju je 1. sifon koji vodi prema kanalu s Mitrovim jezerom i 2. sifonu. Prema nacrtu iz 2015. godine (autori A. Ciceran i P. Kovač Konrad, mjerili: M. Jekić, R. Krajcar, R. Banko, V. Jalžić, B. Jalžić) stvarna duljina kanala je 287 m, a dubina 21 m. Prema izvješćima speleoronilaca pristup i kretanje kroz potopljeni kanal na kraju Martelovog jezera je otežan zbog obilnih nanosa, posebno uglavljenih balvana. To utječe na protjecanje vode, te na režim plavljenja kanjona i doline uzvodno tijekom visokih voda. Prema rezultatima trasiranja Pazinčica i podzemne vode vodonosnika (o čemu su pisali brojni hidrolozi i hidrogeolozi poput S. Božičevića, M. Kuhte, J. Rubinića i drugih), iza ponora otječu prema izvorima JI od Pazina udaljenih i do 28 km zračne linije, a jedan od njih se koristi i za vodoopskrbu Pule. Dio doline Pazinčice oko korita, duljine nešto manje od 4 km, širine do 300 m i površine 0, 7 km2, dio je ekološke mreže Natura 2000 (HR2001386 Pazinski potok) kao područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS). Kanjonski dio doline od jaruge Šaltarija do ponora u duljini od 300 m i sam ponor zaštićeni su kao značajni krajobraz. Oba lokaliteta su, unatoč zaštiti, odavno izloženi povremenim onečišćenjima. Pazinčica je nekada bila kolektor otpadnih voda Pazina i okolice. S obzirom da se dio doline iskorištava za poljoprivredu i ta aktivnost utječe na količinu i kvalitetu vode. Jedan od većih zabilježenih incidenata desio se 1997. godine nakon pucanja dovodne cijevi u nekadašnjoj tvornici Pazinka, nakon čega je u Pazinčici završila velika količina mazuta koja je zagadila ponor i izvore. Najnoviji incidenti desili su se tijekom 2018. i 2019. godine, a povezani su s havarijom odlagališta otpada Lakota u Pazinu i dotjecanjem otpadnih voda jarugom Šaltarija iz industrijske zone Pazinka te obližnjeg gradskog pročistača. Tijekom tih i ranijih incidenata u Pazinčici i ponoru zabilježene su brojne štetne otpadne tvari: mazut, ulja, otpadne vode, kameni mulj nastao spiranjem kamene prašine iz industrije obrade kamena, komunalni te drvni i poljoprivredni otpad. Utjecaj na faunu Pazinskog potoka nije poznat, no utjecaj na faunu u Pazinskoj jami je dokumentiran. Svi ovi incidenti imaju veliki utjecaj na krajobrazne i ekološke značajke te na turističke djelatnosti vezane uz ovaj krški fenomen svjetskog glasa. Važnost učinkovite zaštite ponora uz zdravstveni, ogleda se i kroz gospodarski aspekt jer ovo područje razvojem edukativno-pustolovne aktivnosti "Speleo avantura" i adrenalinskog "Zip line" polako postaje jedan od temelja turizma Pazina i središnje Istre zahvaljujući svojoj atraktivnosti, položaju u središtu grada ispod pazinskog kaštela, legendama, dugoj tradiciji istraživanja i zastupljenosti u literaturi svjetski poznatih pisaca poput J. Vernea i E. A. Martela, poznatog kao oca znanstvene speleologije. Valja istaknuti da su u brizi za ovaj fenomen do sada veliku ulogu imali Grad Pazin izgradnjom pročistača, speleolozi i dio ekološki svjesnog građanstva Pazina organiziranih oko Speleološkog društva "Istra" i Građanske inicijative "Naš potok". Oni su dosad nebrojeno puta upozoravali na probleme te organizirali konkretne akcije praćenja stanja, čišćenja i osvješćivanja javnosti.

onečišćenje, ponor, fluviokrški reljef

nije evidentirano