Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kako učenici osmih razreda vide školu? (CROSBI ID 685274)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Romstein, Ksenija ; Komić, Senija, Rakovac, Rozana Kako učenici osmih razreda vide školu? // Didaktički izazovi III:didaktička retrospektiva i perspektiva Kamo i kako dalje? / Peko, Anđelka ; Dubovicki, Snježana ; Varga, Rahaela et al. (ur.). Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 112-113

Podaci o odgovornosti

Romstein, Ksenija ; Komić, Senija, Rakovac, Rozana

hrvatski

Kako učenici osmih razreda vide školu?

Škola orijentirana na učenika pretpostavlja postojanje prilike iskazivanja osobnih iskustava učenika tijekom samog nastavnog procesa. Ipak, mikro-realnost svakodnevne prakse ne omogućuje učeniku kontinuiranu evaluaciju nastavnog procesa. Kako bi se saznalo više o učeničkoj percepciji škole, provedeno je anketiranje učenika osmih razreda u tri županije. Ponuđeni je anketni upitnik konstruiran na temelju preporuka Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu: Što treba mijenjati u školi – u obrazovnim sadržajima, načinu izvođenja nastave i ocjenjivanju iz 2018. godine. U anketiranju je sudjelovalo ukupno 80 učenika osmih razreda. Učenici smatraju kako u školi treba više razvijati vještine potrebne za svakodnevni život. Velikim problemom vide način predavanja nastavnika te vremensko usklađivanje školskih obveza i vremena za druženje s obitelji i vršnjacima. Učenici navode kako najbolje zapamte gradivo tijekom rada s drugim učenikom u paru ili u manjim grupama, a najmanje kada im nastavnik predaje bez mogućnosti aktivnijeg uključivanja u nastavu. Kao pozitivne aspekte školskog života navode kako u školi postoji barem jedan nastavnik kojemu se mogu obratiti za pomoć, kako postoji „ekipa“ s kojom se razumiju te postojanje primjerene podrške za učenje u svojem obiteljskom okruženju. Navedena područja života u školi pripadaju procesualnoj dimenziji te se kao takvi mogu tumačiti u okvirima protektivnih čimbenika. Ipak, strukturalni aspekti poput nastavnih sadržaja i usklađivanje nastavnog procesa na mikro-razini i mezo-razini traže ulaganje dodatnih napora pedagoških stručnjaka i kreatora odgojno-obrazovne politike sa svrhom kvalitetne tranzicije iz osnovnog u srednjoškolski sustav obrazovanja, ali i kako bi se susrela očekivanja i potrebe učenika.

participacija učenika, odgojno-obrazovni proces, procesualna kvaliteta nastave

nije evidentirano

engleski

How eight grade pupils perceive school?

nije evidentirano

pupils' participation, educational process, processual quality of education

nije evidentirano

Podaci o prilogu

112-113.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Didaktički izazovi III:didaktička retrospektiva i perspektiva Kamo i kako dalje?

Peko, Anđelka ; Dubovicki, Snježana ; Varga, Rahaela ; Huljev, Antonija

Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

978-953-6965-82-3

Podaci o skupu

Didaktički izazovi III : didaktička retrospektiva i perspektiva - Kamo i kako dalje?

predavanje

16.05.2019-17.05.2019

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Obrazovne znanosti, Pedagogija