hrvatski

Hitna obrada epileptičkog napada

Epileptički napad je česta pojava u općoj populaciji, a javlja se u prosjeku u 8% do 10% osoba tijekom životnog vijeka. Prema procjenama, u hitnim službama epileptički napadi obuhvaćaju 1-2% razloga posjeta, a u prosjeku se jadna četvrtina bolesnika prezentira prvi put u životu. U većini tercijarnih ustanova standardna obrada bolesnika uključuje laboratorijsku obradu te neuroradiološku evaluaciju. Osnovni cilj hitne obrade bolesnika s epileptičkim napadom je utvrđivanje mogućeg uzroka koji je doveo do pojave epileptičkog napada, odnosno utvrđivanje je li napad posljedica sistemskih poremećaja ili izolirane disfunkcije središnjeg živčanog sustava, odnosno moždane patologije. Detekcija uzroka iznimno je važna iz nekoliko razloga - temelj je procjene rizika za ponovnu pojavu epileptičkih napada, odluke za uvođenje antiepileptičke terapije kao i za daljnje liječenje poremećaja koji je uzrokovao pojavu napada. Uobičajeno, u evaluaciji bolesnika s epileptičkim napadom u hitnoj službi nakon uzimanja anamnestičkih podataka i neurološkog pregleda učini se standardna laboratorijska analiza (krvna slika, biokemija) te ovisno o procjeni nadležnog liječnika i CT mozga. U ovom radu prikazat će se rezultati obrade bolesnika u hitnom prijemu. U istraživanje je uključeno 333 bolesnika koji su zbog doživljenog epileptičkog napada pregledani u hitnoj službi. Na temelju obrađenih podataka prikazat će se uobičajena odstupanja u laboratorijskim nalazima kao i odstupanja u nalazima neuroradiološke obrade s ciljem evaluacije njihove korisnosti prigodom hitne obrade bolesnika s epileptičkim napadom.

epileptički napad ; hitna obrada

nije evidentirano