hrvatski

SUSTAVNO PROCJENJIVANJE POSTOPERATIVNE BOLI KAO PREDIKTOR UPRAVLJANJA BOLI

Uvod: Akutna bol pokazatelj je neuvjetovanog djelovanja jer bol uzrokuju pojave okidača, stoga ponašanje pacijenata nije pod djelovanjem okoline. Moderno ublažavanje boli uključuje konstantnu analgeziju, određenu po jačini boli, uravnoteženu uporabu medikamenata i metoda uz najmanji broj komplikacija. Cilj: je ispitati iskustva intenziteta boli kod operiranih bolesnika u prva 24 sata. Metode: u istraživanju su sudjelovale 104 osobe oba spola, starije od 18 godina, hospitalizirane u JILu Opće županijske bolnice Požega. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine, prema vrsti operacije: ortopedska, abdominalna i ginekološka. Bol je mjerena u tri intervala: kod prijema, 8 sati nakon operativnog zahvata i 16 sati nakon operativnog zahvata. Od farmakoloških metoda korišteni su neopioidni analgetici, slabo opioidni analgetici i jako opioidni analgetici. Korištene su i nefarmakološke metode suzbijanja boli (korištenje pomagala i promjena položaja). Rezultati:Većina ispitanika je prosječne dobi od 69, 3 godine, većinom ženskog spola. (p=0, 019). Najviša srednja vrijednost Skale za procjenu boli kod prijema je (M=6, 68), dok je najniža nakon 16 sati (M=2, 99).Srednja vrijednost Skale za procjenu boli najviša kod ginekoloških operativnih zahvata, dok je najniža kod ortopedskih operacija u svim stupnjevima mjerenja.Vidljivo je kako se kod ortopedskih operacija od neopioidnih analgetika primjenjuje najviše Ketonal (p=0, 000), dok kod abdominalnih (p=0, 606) i ginekoloških (p=0, 052) operacija nema statistički značajne razlike u primjeni neopioidnih analgetika. Nefarmakološke mjere se značajno više primjenjuju kod ortopedskih operativnih zahvata (p=0, 000). Zaključak: rezultati istraživanja ukazuju na važnost kontinuirane procjene postoperativne boli kako bi pacijenti dobili pravovremenu i učinkovitu analgeziju.

analgezija ; bol ; bolesnik ; postoperativna bol ; skala za procjenu boli

nije evidentirano