hrvatski

Epilepsija i/ili sinkope?

Epileptički napad i sinkopa ponekad su dijagnostički izazov u neurologiji i kardiologiji s obzirom da sinkopa može imitirati epileptički napadaj. Istraživanja su pokazala da je kriva dijagnoza postavljena u 2-71% slučajeva, a sinkopa i epilepsija koegzistiraju u oko 40% bolesnika s mogućom farmakorezistentnom epilepsijom. Prikazujemo bolesnicu u dobi od 26 godina, koja je prije 3 godine operirala cistu pinealne žlijezde te je tijekom kirurškog zahvata dobila kardijalni arest. Uspješno je reanimirana te je postoperacijski tijek prošao bez većih komplikacija. Godinu dana kasnije dobila je epileptički napad koji prema karakteristikama odgovara generaliziranom toničko-kloničkom napadu. Učinjena je opsežna neurološka obrada, uključujući MR mozga i video EEG monitoriranje, te je postavljena dijagnoza strukturalne epilepsije. Bolesnica je trenutno na terapiji lamotriginom 2x100 mg. U posljednjih mjesec dana javila se u nekoliko navrata u neurološku službu zbog gubitka svijesti koji su prema opisu odgovarali sinkopama. Učinjena je kardiološka obrada kada se postavi sumnja na kardiogenu sinkopu, te se bolesnici postavi loop recorder, a testiranjem autonomnog živčanog sustava verificira se vazovagalna reakcija vazodepresornog tipa. Prigodom obrade gubitaka svijesti u diferencijalnoj dijagnozi epilepsije uvijek treba biti i sinkopa. Postavljanje konačne dijagnoze zahtjeva simultani video EEG i EKG monitoring, te timski radi neurologa i kardiologa.

Epilepsija ; Sinkopa ; Neurologija ; Kardiologija

nije evidentirano