hrvatski

Utjecaj vršnjačke procjene i samoprocjene na pristup učenju i primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije kod budućih učitelja

Bolonjska deklaracija (Bologna Declaration, 1999), Hrvatski kvalifikacijski okvir (Ministartsvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, 2013), Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (Vlada Republike Hrvatske, 2014), te Okvir nacionalnoga kurikuluma (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, 2016) su strateški dokumenti Europske Unije i Vlade Republike Hrvatske koji promiču važnost reforme obrazovanja u smjeru stjecanja kompetencija temeljenih na ishodima učenja. U ovom istraživanju predložen je dizajn okoline za poučavanje koji potiče stjecanje kompetencija navedenih u prethodnim dokumentima, poput rješavanja problema, timski rad, digitalna i informacijska pismenost, razvoj kritičkog i analitičkog mišljenja. U ovom istraživanju razmatra se razvoj studentskog kritičkog mišljenja i sposobnost rješavanja problema u novonastalim situacijama kroz sudjelovanje studenata u procesu procjene znanja te uz primjenu IKT-a u nastavi. Istraživanje je podijeljeno na teorijski i empirijski dio. U teorijskom dijelu istraživanja dan je pregled relevantne literature dok empirijski dio istraživanja obuhvaća: (i) istraživanje trenutnog stanja u znanjima nastavnika i učitelja u praksi u Republici Hrvatskoj o primjeni informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavi, (ii) proširenje i validaciju upitnika RASI (Revised Approach to Study Inventory) u kontekstu složenih i problemskih zadataka, (iii) validaciju upitnika SPTKTT (Survey of Preservice Teachers’ Knowledge of Teaching and Technology) u kontekstu hrvatskog obrazovnog sustava, (iv) eksperiment s faktorskim dizajnom kojim se ispitivao utjecaj sudjelovanja u procesima vršnjačke kriterijske procjene i/ili samoprocjene rješenja problemskog i/ili složenog zadatka u okviru online suradničkog učenja na percepciju budućih učitelja i nastavnika o napretku njihovog znanja o primjeni tehnologije u nastavi, kao i utjecaj spomenutih procesa na razvoj dubinskog pristupa učenju u promatranom kontekstu. Dobiveni podaci analizirali su se uz pomoć programa za statističku obradu podataka Statistica 13, SPSS 24 te programa za strukturalno programiranje Lisrel 9.1. Rezultati istraživanja pokazali su: (i) da učitelji i nastvanici u Republici Hrvatskoj percipiraju slabija vlastita znanja o primjeni tehnologije u nastvai u odnosu na pedagoška i sadržajna znanja ; (ii) prošireni upitnik RASI odgovara predloženom teorijskom modelu i prikladan je za korištenje u kontekstu složenih i problemskih zadataka ; (iii) upitnik SPTKTT odgovara predloženom teorijskom modelu i prikladan je za korištenje u kontekstu hrvatskog obrazovnog sustava i (iv) Utjecaj niti jedne promatrane varijable nije statistički značajan u pomaku prema dubokom pristupu učenju ; ne postoji povezanost između pristupa učenju koji student uobičajeno primjenjuje i dijametra kvazi - pouzdanosti i studentske procjene ; nezavisna varijabla Vrijeme ima statistički značajan utjecaj na percepciju budućih učitelja i nastavnika o napretku njihovog znanja o primjeni tehnologije u nastavi, ali utjecaj se dodatno ne objašnjava niti jednom varijablom promatranom u ovom istraživanju.

informacijsko komunikacijska tehnologija, TPACK, kvazi eksperiment, vršnjačka procjena, samoprocjena, kriterijska procjena, učitelj, pristup učenju

nije evidentirano