hrvatski

PREDIKTORI STAVOVA PREMA OSOBAMA S DUŠEVNIM POREMEĆAJIMA

Uvod: Osobe s duševnim poremećajima su često zbog predrasuda i stereotipa izloženi stigmi, odnosno, često im se pripisuju različite negativne osobine, što često rezultira izbjegavanjem traženja pomoći i manjkom socijalne podrške, koja je vrlo važna u njihovoj rehabilitaciji. Zbog toga je naročito važno razumjeti prediktore stavova prema osobama s duševnim poremećajima u zdravstvenih djelatnika. Cilj: Utvrditi mogu li demografske varijable, varijable vezane uz radno mjesto i varijable vezane uz osobu poslužiti kao prediktori stavova medicinskih sestara/tehničara prema osobama s duševnim poremećajima. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 116 ispitanika. Korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik općih i demografskih podataka, Upitnik stavova u zajednici prema duševno oboljelima (CAMI) i NEO petofaktorski inventar. Rezultati: Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da je od analiziranih varijabli jedino stručna sprema značajni prediktor autoritarnih stavova prema osobama s duševnim poremećajima. Crta ličnosti ugodnost značajan je prediktor stavova o socijalnom isključenju, a crte ličnosti ugodnost i neuroticizam značajni su prediktori stavova prema liječenju u zajednici duševno oboljelih osoba. Zaključak: Osobe s visokom stručnom spremom imaju manje autoritarne stavove prema duševno oboljelima nego osobe sa srednjom spremom. Sudionici s izraženijom crtom ugodnosti manje su skloni socijalnom isključivanju duševno oboljelih i s pozitivnim stavom prema liječenju u zajednici. Osobe s visokim neuroticizmom i niskom ugodnošću imaju negativniji stav prema liječenju u zajednici duševno oboljelih.

neuroticizam ; socijalno isključenje ; stavovi prema duševno oboljelima ; ugodnost

nije evidentirano