Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 103736

Analiza načina odgrizanja runjikastog jagušca (Picris hieracioides L.) od divljači u lovištu &#8220 ; Kalifront&#8221 ;


Sajfert, Robert
Analiza načina odgrizanja runjikastog jagušca (Picris hieracioides L.) od divljači u lovištu &#8220 ; Kalifront&#8221 ; 2001., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


Naslov
Analiza načina odgrizanja runjikastog jagušca (Picris hieracioides L.) od divljači u lovištu &#8220 ; Kalifront&#8221 ;
(The big game bitting analyse of Picris hieracioides in the hunting district Kalifront)

Autori
Sajfert, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06.

Godina
2001

Stranica
43

Mentor
Grubešić, Marijan

Neposredni voditelj
Krapinec, Krešimir

Ključne riječi
Picris hieracioides; preference ratio index; svjetle pruge; drvenaste vrste; trave; zeljanice; vršni i postrani izbojci; muflon
(Picris hieracioides; preference ratio index; open strips; trees; grass; forbs; terminal and lateral shoots; mouflon)

Sažetak
U radu je načinjena analiza biljaka uz cestu u lovištu Kalifront na otoku Rabu, koje je divljač konzumirala tijekom ljeta 1999 godina. Na primjernim plohama brojnost biljnih vrsta iznosila je 225000 jedinki/ha. Od toga je bilo oštećeno 48800 jedinki/ha te je kod gustoće populacije od 7 grla/100 ha još uvijek osigurana dovoljna količina prirodne hrane za muflona i jelena aksisa na svijetlim prugama. Ukupno je zabilježeno 55 biljnih taksona od čega je divljač za ishranu koristila njih 23 (42 %), a neoštećene su bile 34 biljne vrste (58 %). Brojčano najzastupljenija biljka bila je dalmatinska kupina - Rubus dalmaticus Tritt. (10, 5 %), runjikasti jagušac - Picris hieracioides L. po brojnosti je bio na trećem mjestu (8, 9 %). Najpreferabilnija vrsta bila je sredozemna vodopija - Cichorium pumilum L. (Pi = 4, 6), dok je runjikasti jagušac bio na drugom mjestu (Pi = 4, 4). Zbog svoje brojnosti i preferabilnosti runjikasti jagušac predstavlja jednu od najznačajnijih hranidbenih komponenti na svijetlim prugama. Nije nađena signifikantna razlika u visini odgrizanja vršnih i postranih izbojaka, ali je nađena signifikantna razlika u promjeru odgrizanja između ove dvije kategorije ; 6. Divljač je najviše odgrizala izbojke na visini od 45 cm (23 % izbojaka) te 35 cm (20 %). Vršne izbojke divljač najvište odgriza kod promjera 2, 0 (29 %) i 2, 5 mm (29 % izbojaka). Postrane izbojke divljač najviše odgriza kod promjera od 2, 0 mm (36 %) i 1, 5 mm (34 %). S povećanjem promjera odgrizanja raste i duljina konzumiranog dijela izbojka. Prilikom odgrizanja izbojka kod promjera 1, 0 mm divljač odgriza samo cvjetne glavice. Nema izražene korelacije između visine odgrizanja i promjera izbojka na mjestu odgriza (r = 0, 03). Najmanja visina odgrizanja iznosila je 10, 8 cm, a najveća 140, 1 cm. Promjer na mjestu odgriza vršnih izbojaka kretao se u rasponu od 1, 2 mm, do 5, 6 mm, dok se promjer na mjestu odgriza postranih izbojaja kretao u rasponu od 0, 8 do 4, 0 mm.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068006

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb