Naslov
Dejavniki prikritega kurikula v vrtcu in šoli/ Čimbenici skrivenog kurikuluma u vrtiću i školi
(Hidden curriculum figures in kintergarten and in school)

Autori
Jančec, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pedagoška fakulteta

Mjesto
Koper

Datum
01.12

Godina
2016

Stranica
179

Mentor
Lepičnik Vodopivec, Jurka

Ključne riječi
skriveni kurikulum, empatija, osobine ličnosti, stavovi o značajkama prostora vrtića i škole, odgajatelji djece rane i predškolske dobi, učitelji razredne nastave
(hidden curriculum, empathy, personality, attitudes towards space in kindergartens and schools, kindergarten teacher, elementary school teacher)

Sažetak
Učenici u školi, osim učenja sadržaja propisanih školskim kurikulumom, uče 'još nešto drugo'. To je sadržaj kurikuluma procesa, skrivenog kurikuluma (unwritten ; hidden curriculum). Skriveni kurikulum važan je jer utječe na tijek obrazovanja, pojavljuje se kao skup afektivnih rezultata obrazovanja, koji su nužni za uspješnu socijalnu integraciju. Uloga odgajatelja djece rane i predškolske dobi i učitelja razredne nastave oblikuje se u međusobnim odnosima i komunikaciji među djecom, roditeljima i odgajateljima, njihovoj sposobnosti suživljavanja i razumijevanja, a temelji na interakcijama, komunikaciji i osobnosti odgajatelja i učitelja. Stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja i arhitekture tvrde da je prostor značajka o kojoj je u kontekstu skrivenog kurikuluma potrebno razmišljati jednako kao o samom značenju vrtića i škole. U istraživanju se analiziraju i ustanovljuju zajedničke točke i razlike koje se odnose na razumijevanje i upotrebu skrivenog kurikuluma u dvjema državama – u Hrvatskoj i u Sloveniji – na dvjema razinama praktičara: kod odgajatelja djece rane i predškolske dobi te učitelja razredne nastave. Promatrana su tri čimbenika: empatija, osobine ličnosti i stavovi odgajatelja i učitelja u navedenim zemljama prema značajkama prostora u vrtićima i školama, kroz upitnike samoprocjene ispitanika, pri uzorku od ukupno 813 ispitanika. Rezultati pokazuju da su odgajatelji i učitelji iz Hrvatske dosegli značajno više ocjene i statistički se značajno razlikuju na supskalama mašte, empatičke brige i osobne zabrinutosti od kolega u Sloveniji. Odgajatelji i učitelji u Sloveniji se procjenjuju društvenijima, razgovorljivijima i optimističnijima, a hrvatski odgajatelji i učitelji znatiželjnijima, kreativnijima, maštovitijima te otvorenijima. Ispitanici u školama u Hrvatskoj iskazali su statistički značajno pozitivnije stavove prema značajkama školskog prostora od učitelja u Sloveniji. Odgajatelji u Hrvatskoj su dali više ocjene značajkama prostora i tako iskazali pozitivnije stavove od slovenskih odgajatelja. Dobiveni rezultati upućuju na nove aspekte kompleksnosti odgojno-obrazovne prakse, donose nove teze za rasprave o skrivenom kurikulumu te potvrđuju aktualnost i potrebu za još više daljnjih, a usto i detaljnijih istraživanja o značaju skrivenog kurikuluma u vrtićima i školama, kao i drugim odgojno-obrazovnim institucijama na teorijskoj i praktičnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

Napomena
Doktorski študij je delno sofinancirala Evropska unija, in sicer iz Evropskega socialnega sklada. Sofinanciranje se izvaja v okviru Operativnega programa razvoja človeških virov za obdobje 2007-2013, 1.razvojne prioritete Spodbujanje podjetništva in prilagodljivosti ; prednostne usmeritve 1.3: Štipendijske sheme.

POVEZANOST RADA