hrvatski

Važnost socioekonomskih pokazatelja u određivanju zdravlja i zdravstvenih rizika u južnoj Hrvatskoj

Uvod: Socioekonomske nejednakosti jedan su od najvažnijih javnozdravstvenih problema u praksi i istraživanju. Njihov utjecaj na zdravlje prepoznat je u cijelom svijetu. Socioekonomski status utječe i na zdravlje i zdravstvene odrednice kao što su životni stil i obrasci ponašanja što uključuje pušenje, izloženost stresu, društvenu osamljenost, tjelesnu aktivnost, obrasce prehrane i preventivna zdravstvena ponašanja. Cilj: Istražiti povezanost socioekonomskog statusa i zdravstvenih pokazatelja u populacijama osamljenog otoka Visa (N=1, 025), manje osamljenog otoka Korčule (N=969) i obalnog grada Splita kao drugog najvećeg grada u Hrvatskoj (N=1, 012). Materijali i metode: Pomoću povijesti bolesti i anketnih upitnika izvedene su 33 izlazne varijable koje su analizirane koristeći logističku regresiju kroz 6 analitičkih modela (za tri lokacije istraživanja i oba spola zasebno). U populacija otoka Visa je praćena i smrtnost te su ovi podatci analizirani pomoću Cox-ove regresije. Rezultati: Socioekonomske nejednakosti pokazale su se slabo povezanima s zdravljem i zdravstvenim pokazateljima. U matrici od 33 izlazne varijable i 13 pokazatelja socioekonomskog statusa samo je 10 povezanosti bilo značajno na razini značajnosti P<0, 001. Nijedna od povezanosti nije se ponovila kroz različite populacije ni kroz oba spola. Nije zabilježena ni povezanost socioekonomskog statusa i smrtnosti na otoku Visu. Zaključak: Očekivano je da homogene otočne populacije imaju veće razine homogenosti i sukladno tomu slabije izražene socioekonomske nejednakosti u zdravlju. Manjak jače povezanosti u gradskoj populaciji Splita vjerojatno je rezultat mehanizama koji su se održali iz bivšeg komunističkog režima i visoke razine zadržane formalne i neformalne društvene potpore.

Socioeconomic factors, health, risk factor, Croatia

nije evidentirano