hrvatski

Glas savjesti u kompleksnosti političkog i gospodarskog života

U kompleksnosti političkog i gospodarskog života s činjenicom priziva na savjest više se susrećemo u političkom nego u gospodarskom životu. Pojam savjest pripada onim pojmovima koji se uporabljuju kao samorazumljivi, premda u današnjem vremenu postoje velike »nejasnoće« od razumijevanja samog pojma savjesti do pitanja treba li se pozivati na savjest jednako u osobnom i obiteljskom kao i u javnom životu. U radu pod naslovom »Glas savjesti u kompleksnosti političkoga i gospodarskoga života« analizira se mogućnost primjene glasa savjesti na politički i gospodarski život s posebnim naglaskom na situaciju u hrvatskom društvu. Zbog »nejasnoće« oko sadržaja i uporabe pojma savjesti prva točka, »Ima li savjest pravo glasa u Hrvatskoj?« ukazuje na određene probleme i pitanja vezana uz taj pojam kao i uz razumijevanje i uporabu pojmova »priziv savjesti« i »prigovor savjesti«. Zatim se ukazuje se na svu različitost razumijevanja i praktične primjene savjesti u hrvatskom društvu, što dovodi do zbunjenosti i nesnalaženja kod običnih građana. U drugoj točki pod naslovom »Kršćanska savjest na kušnji u političkom životu?« polazi se od činjenice da se poslijekoncilski socijalni nauk Crkve – u odnosu na druga područja kršćaninova javnog života – razmjerno puno bavi pitanjem savjesti vjernika koji sudjeluju u političkom životu. Papa Benedikt XVI. ističe da je prvotna zadaća socijalnog nauka Crkve »pomoći oblikovati savjesti u političkom životu i pridonijeti sve većem posvješćivanju istinskih zahtjeva pravednosti i, ujedno, raspoloživosti da se djeluje na temelju njih, čak i onda kada se to kosi s osobnim interesom« (Deus caritas est, br. 28). Socijalni nauk Crkve tako nudi »određeni instrumentarij« koji pomaže kršćaninu, katoliku, u političkom životu. Treća točka, »Gospodarstvo je više od posla i dobitka« raspravlja o mogućem doprinosu crkvenoga socijalnog učenja promjenama u poslovanju, odnosno u gospodarskom životu. To se posebno odnosi na problematiku vezanu uz razvoj, koji od pape Pavla VI. postaje i teološki pojam, a papa Ratzinger u rješavanje problema razvoja u svijetu unosi pojmove bratstva, besplatnosti i logike dara (Caritas in veritate). Riječ je o tome da bogati i razvijeni – svojevoljno – možemo reći po svojoj savjesti ‒ učine potrebne ekonomske korake (pitanje kreditiranja, ulaganja i slično) kako bi se nerazvijeni dio svijeta mogao u određenom vremenu priključiti onom razvijenom. Je li to moguće? Rimski biskupi, napose papa Benedikt XVI. i na svoj specifičan način papa Franjo, slično kao i crkveni oci u prvim stoljećima kršćanstva, naglašavaju da je gospodarstvo više od posla i dobitka te je stoga važno pod tim vidom oblikovati savjesti u suvremenom društvu. To vrijedi i za Crkvu u Hrvatskoj. Službenici Crkve, a posebno svećenici i pastoralni djelatnici na župama, imaju velike mogućnosti pridonijeti oblikovanju savjesti u javnom životu različitih skupina vjernika kao i svih ljudi dobre volje. Upravo u tome je proročka dimenzija Crkve u Hrvatskoj u ovom povijesnom trenutku.

glas savjesti ; savjest u političkom životu ; savjest u gospodarskom životu ; odgoj i oblikovanje kršćanske savjesti ; prigovor savjesti ; priziv savjesti.

nije evidentirano