hrvatski

Ljudski kapital u školama i društvo znanja u Hrvatskoj

Škole kao društvene institucije igraju važnu ulogu u suvremenom društvu RH za koje se teži da bude društvo znanja. Razvoj ljudskog kapitala u školama može doprinijeti dostizanju društva znanja jer se njegovim razvojem kod odgojno- obrazovnih djelatnika, dodatno neizravno utječe i na učenike. Percepcije, stavovi o IKT-u i poznavanje njene primjene, relevantne su varijable ljudskog kapitala u školi. Sve su to društveni konteksti i preduvjeti da bi se društvo znanja moglo razvijati. Ljudski kapital je utjelovljen u pojedincu, a odnosi se i razvija ulaganjem u znanje, vještine, školovanost, zdravlje pa i vrijednosti, točnost i poštenost, prema Beckeru i Colemanu (Becker, 1975 ; Coleman, 1988 ; 1990). Druckeru je društvo znanja karakterizirano znanjem kao glavnim kapitalom razmjene. U takvom društvu znanje je javno dobro, a fokus je na umnom radniku. Društvo znanja on jasno povezuje s tehnologijom (Drucker, 1992 ; 1993). Afrić i dr. objašnjava da u takvom društvu razvijene IKT doprinose jednostavnoj distribuciji i kreiranju znanja (Afrić i dr., 2011, 15). Cilj ovoga doktorskog rada je istražiti društvene uvjetovanosti, prakse i procese ključne za razvitak ljudskoga kapitala u školama RH, s fokusom na primjenu IKT-a. Primjenjujući mješovitu metodologiju istraživanjem ilustriramo aktualna stanja ljudskoga kapitala u školama u području primjene IKT-a i perspektive e- obrazovanja te utvrđujemo percepcije školskih djelatnika RH kao društva znanja. U tom kontekstu analiziramo formalne i neformalne oblike i sadržaje poticanja razvoja ljudskog kapitala u školama RH. Istraživanje je obuhvatilo 548 odgojno-obrazovnih djelatnika škola i 4 škole u RH. Proveden je case study, online anketa i fokus grupe. Rezultati istraživanja upućuju da su razvoj ljudskoga kapitala u školi, pohađanje stručnih usavršavanja vezanih za primjenu IKT-a i sama primjena IKT-a u školi, isprepletene teme koje ispitanici/-e kvalitativnog dijela istraživanja često zajedno komentiraju. Tečajeve uživo češće pohađaju ispitanici/-e čija je matična škola osnovna škola, dok oni u srednjoj školi češće čitaju stručne tekstove (tiskane ili online). Uglavnom nemaju izraženu preferenciju između usavršavanja online i onih uživo mada većinom procjenjuju da njihove kolege/-ice preferiraju ono uživo. Tvrde da redovito koriste IKT, mada više za privatne nego za poslovne svrhe. Pozitivna i poticajna društvena klima u školi percipira se kao relevantnom za uspješnu školu. Ispitanici/-e su neutralni do blago negativni u ocjenjivanju našeg društva kao društva znanja.

društvo znanja, ljudski kapital, škola, IKT

nije evidentirano