hrvatski

Način brštenja biljaka od strane krupne divljači u šumi hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum ilicis H-ić/1956/1958) na otoku Rabu

U radu je načinjena analiza oštećivanja biljaka zajendice hrasta crnike i crnog jasena od muflonske divljači s obzirom na visinu oštećivanja biljaka. Pri izboru biljke za brštenje divljač se rukovodi visinom biljaka. Pri tome velik vrijes i lemprika pokazuju negativni trend, odnosno s porastom visine pada interes za brštenje istih vrsta, dok kod ostalih promatranih vrsta preferabilnost vrhuni, a nakon toga pada kod slijedećih visina: hrast crnika-95 cm, crni jasen-85 cm, širokolisna zelenika-105 cm i planika-95 cm. Ovisnost preferabilnosti u odnosu na visinu biljaka različita je za svaku vrstu i kreće se od r =0, 3 (crni jasen) do r =0, 86 (veliki vrijes), dok sumarno za sve promatrane biljne vrste iznosi r =0, 65. S porašću visine biljaka smanjuje se stupanj oštećenosti biljaka s time da je korelacija najviša kod crnog jasena (r =-0, 66) i velikog vrijesa (r =-0, 43). Divljač radije brsti biljke iz panja nego iz sjemena, a to naročito vrijedi za crni jasen, dok je kod planike ta razlika daleko manja. Čišćenje sastojine trebalo bi se, s lovnogospodarskog gledišta, provoditi kada prosječna visina biljaka u sloju grmlja pređe 95 cm, a sa stanovišta integralnog gospodarenja šumom njime se mogu znatno podiči hranidbeni potencijali za krupnu divljač. Čišćenjem sastojina u obliku prestenova stvaraju se idealni uvjeti za boravak divljači u njima, ali to otežava praćenje i odstrel jer divljač slabije izlazi na otvorene površine. Kako bi se divljač bolje uočavala u sastojinama nužno je stalno čistiti rub sastojine u koji bi divljač izlazila na brst, a na kojem bi se lakše divljač osmotrila ili odstijelila.

eumediteran; Ovis ammon musimon; Axis axis; preferabilnost; intenzitet oštećenja; visina biljaka; Quercus ilex; Fraxinus ornus; Viburnum tinus; Phillyrea latifolia; Erica arborea.

nije evidentirano