hrvatski

MEĐUETNIČKI ODNOSI HRVATSKIH ADOLESCENATA: ULOGA KONTAKTA I DOŽIVLJAJA PRIJETNJE

U višeetničkim sredinama kontakt među grupama može voditi ili sukobu ili skladnim međugrupnim odnosima. Kada se vanjska grupa doživljava kao realistična ili simbolička prijetnja, ili susret s njom izaziva tjeskobu, vjerojatnije je da će međugrupni odnosi biti lošiji. Stoga je Cilj provedenog istraživanja bio ispitati posredujuću ulogu prijetnje (operacionalizirane na tri načina – simbolička prijetnja, međugrupna tjeskoba, percepcija diskriminiranosti) u odnosu međugrupnog kontakta i međugrupne orijentacije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 836 adolescenata, pripadnika etničke većine te četiriju etničkih manjina koji žive u višeetničkim zajednicama u Hrvatskoj u kojima manjina prakticira svoje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu. Upitnik primijenjen u osnovnim i srednjim školama sadržavao je mjere izravnog i proširenog kontakta s pripadnicima vanjske grupe, mjere percepcije simboličke prijetnje, međugrupne tjeskobe i percipirane diskriminiranosti vlastite grupe kao pokazatelja doživljaja realistične prijetnje, te dvije mjere međugrupne orijentacije – sklonost međugrupnoj diskriminaciji te spremnost na prosocijalno ponašanje prema članovima vanjske grupe. Rezultati su potvrdili da je prijetnja medijator odnosa međugrupnog kontakta i međugrupne orijentacije, dok je grupni status značajan moderator. Konkretno, za sklonost diskriminaciji, samo je kod pripadnika etničkih manjina dobiven direktni efekt proširenog kontakta, ali i indirektni preko međugrupne tjeskobe. Za odnos izravnog kontakta i diskriminacije utvrđen je i kod manjine i kod većine samo indirektni efekt međugrupne tjeskobe. U odnosu prosocijalnog ponašanja i izravnog kontakta utvrđen je i direktni efekt i indirektni efekt simboličke prijetnje kod manjine, dok je kod većine utvrđen samo indirektni efekt preko međugrupne tjeskobe.

međuetnički odnosi ; međugrupni kontakt ; percepcija prijetnje ; višeetničke sredine

nije evidentirano