hrvatski

Agroklimatski pokazatelji kao indikator klimatskih promjena na području Đurđevačkih pijesaka

Klimatske prilike očito se mijenjaju, a o smjeru, jačini i trajanju promjena odgovor daju istraživanja detekcije klimatskih promjena. Uzroci recentnih promjena uz prirodne se čimbenike pronalaze i u antropogenom utjecaju. Cilj ovoga rada je usporedbom promjena klimatskih elemenata i agroklimatskih pokazatelja utvrditi narav tih promjena i njihovu refleksiju na uvjete u agroekosustavu. Za analizu su upotrijebljeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, meteorološke postaje Đurđevac, za 56 godišnje razdoblje 1961.-2016., koje je podijeljeno na dva podniza: 30- ogodišnje referentno klimatsko razdoblje 1961.-1990. i novo 26-ogodišnje razdoblje 1991.-2016. Prema Langovu kišnom faktoru područje Đurđevačkih pijesaka u referentnom je razdoblju imalo humidnu, a u novom razdoblju semihumidnu klimu, što je prvenstveno rezultat promjene klime. O klimatskim promjenama svjedoče slijedeći podaci: prosječna godišnja temperatura zraka novog razdoblja je 1, 3°C viša, prosječna godišnja količina oborine 30 mm veća, a vegetacijsko razdoblje 13-16 dana duže u odnosu na referentno razdoblje. Također, nastale klimatske promjene uvjerljivo potvrđuje i podatak da je prvih deset iznadprosječno toplih godina i vegetacijskih razdoblja u ukupnom istraživanom 56-ogodišnjem razdoblju 1961.-2016. zabilježeno od 1992. godine do danas. Konvencionalni pokazatelji agroklimatskih obilježja, koji za ulazne podatke uzimaju prosjek količine oborine, nisu dovoljni za pouzdanu ocjenu opskrbljenosti usjeva vodom, jer ne pružaju podatke o trajanju razdoblja s deficitom vode i intenzitetu pojedinačne oborine koji određuje mogućnost infiltracije vode u tlo, a posljedično i vodozračni režim tla, površinsko otjecanje i erozivnost oborine. U te pokazatelje valja uvrstiti značajke tla, napose kapacitet tla za vodu i infiltracijsku sposobnost za glavne tipove tala na području istraživane poljoprivredne podregije. U bilanciranje vode valjalo bi uključiti kapilarno, ascedentno dizanje vode iz dubljih slojeva tla i supstrata u zonu rizosfere, koje hidropedološkim i lizimetrijskim istraživanjem treba utvrditi, a potom računalnim modelima omogućiti projekcije njegova učinka na vodnu bilancu tla svake pojedinačne oborine. Jednako tako, napose za tla na lesu i pijescima, u te pokazatelje treba uvrstiti i pokazatelje režima vjetra, kao čimbenika eolske erozije tla i njome provedene redistribucije zemljišnog materijala.

klimatske promjene, agroklimatski pokazatelji, oborina, temperatura, hidrotermičke prilike, bilanca vode

nije evidentirano