hrvatski

Stavovi studenata nastavničkih studija prema korelacijskoj nastavi

Unazad stotinu i više godina, promicatelji pedagoških ideja, u okviru tzv. reformskih pedagogija, zalagali su se za znatnije usmjeravanje na djetetove potrebe, veću aktivnost, holistički razvoj. Parcijalno zahvaćanje svijeta (u odgojno-obrazovnom kontekstu to bi bila podjela na nastavne predmete) postaje neodrživo te se sve više naglašava interakcija, integracija, povezivanje s iskustvenim. Korak naprijed k integraciji, a sa svrhom aktivnoga učenja i poučavanja, mogla bi biti korelacijska nastava. Pod pojmom korelacijska nastava podrazumijevamo neposredni odgojno-obrazovni rad koji izvodi dvoje nastavnika različitih nastavnih predmeta ili nastavnih područja (npr. jezičnog područja i društveno-humanističkoga područja). U istraživanju je sudjelovalo pedeset dvoje od ukupno pedeset šest studenata koji su u ljetnom semestru akademske godine 2018./2019. pohađali nastavu iz kolegija Korelacijske vježbe predmetne metodike nastave. Svi su sudionici u trenutku ispunjavanja upitnika bili studenti diplomskih studija nastavničkoga smjera na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je ispitati upoznatost i stavove studenata budućih nastavnika o korelacijskoj nastavi. Istraživanje je bilo longitudinalno, provedeno je u dvjema vremenskim točkama kako bi se usporedili stavovi o korelacijskoj nastavi na početku i na kraju pohađanja kolegija. U prvoj fazi, na početku ljetnoga semestra, studenti su tek bili upisali spomenuti kolegij te su se njihovi odgovori temeljili na individualno stečenom predznanju. U drugoj fazi, nakon odslušane nastave na kolegiju, svoje procjene temeljili su na iskustvu stečenom tijekom pohađanja istoga. Za potrebe ovoga istraživanja osmišljen je upitnik koji se sastojao od 14 čestica. Ispitanici su slaganje s česticom procjenjivali na skali Likertova tipa od pet stupnjeva. Rezultati prvog vala istraživanja ukazuju da su sudionici izrazili potrebu boljeg poznavanja sadržaja nastavnoga predmeta i metodike kao preduvjet uspješne pripreme i izvedbe korelirane nastavne jedinice. U drugom su valu istraživanja najizraženije upoznatost s pojmom korelacijske nastave i samoprocijenjena sposobnost pripreme korelirane nastavne jedinice. Usporedbom rezultata prvog i drugog vala istraživanja najveća razlika dobivena je u samoprocjeni stečenoga znanja o organizaciji i izvedbi korelacijske nastavne jedinice. Dobiveni rezultati ukazuju na opravdanost izvođenja kolegija kojim se studenti, budući nastavnici, pripremaju za izvođenje korelacijske nastave u školama. Daljnja istraživanja trebala bi ići u smjeru usporedbe ishoda ostvarenih koreliranom nastavom i nastavom izvođenom na tradicionalan način.

budući nastavnici ; korelacijska nastavna jedinica ; longitudinalno istraživanje ; reformska pedagogija ; tradicionalna nastava

nije evidentirano