hrvatski

O apstraktnosti matematike

Matematičaru je matematika uzbudljiva intelektualna igra. Sa školskom matematikom, međutim, stvari stoje sasvim drugačije. Ovogodišnji rezultati državne mature iz matematike u Republici Hrvatskoj, kao i u nizu prošlih godina, to i pokazuju: od nekih 36000 učenika koji su joj pristupili, 12% je ocijenjeno ocjenom nedovoljan, 44% dovoljan, 29% dobar, 11% vrlo dobar i tek 4% ocjenom odličan. Poražavajuća činjenica da 56% učenika postiže slab ili jedva zadovoljavajući uspjeh na završnom ispitu nakon 11 ili 12 godina učenja matematike služi tome da svaki od sudionika u nastavnom procesu: učenici, roditelji, nastavnici, nadležne institucije i ministarstvo potraži krivca u nekome drugom. Kako akterima valjda nije u stvarnom interesu da se situacija sagleda kompleksno i precizno utvrde njeni razlozi, kao i željeni smjer u kojem bi se trebalo krenuti, usvojen je prešutni konsenzus, koji nikoga ne ugrožava, da je problem u „pretjeranoj apstraktnosti“ matematike. U ovom radu su ozbiljne sumnje u taj stav potkrijepljene rezultatima nekih skorijih istraživanja. Autori su mišljenja kako je u obilju nekritički prihvaćanih informacija korisno da zemlje sa zajedničkim porijeklom i poviješću, te sličnom sadašnjošću, usporede iskustva, osobito u svjetlu sličnih rezultata njihovih učenika na PISA testiranjima.

obrazovanje, matematika, apstraknost, videoigre

nije evidentirano