Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Procjena utjecaja Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 431306)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Matošević Radić, Mijana Procjena utjecaja Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Republici Hrvatskoj / Pečarić, Mario (mentor); Split, Ekonomski fakultet u Splitu, . 2011

Podaci o odgovornosti

Matošević Radić, Mijana

Pečarić, Mario

hrvatski

Procjena utjecaja Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Republici Hrvatskoj

Cilj istraživanja magistarskog rada je ispitivanje dileme može li brža stopa rasta inflacije u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, koja je uzrokovana bržim rastom relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, biti prijetnja ispunjavanju inflacijskog kriterija nominalne konvergencije za ulazak Republike Hrvatske u Europsku monetarnu uniju. Teorijski okvir utjecaja relativne produktivnosti na inflaciju u literaturi je poznat pod nazivom Balassa-Samuelsonov model a suvremena ekonomska teorija prepoznaje dva moguća kanala utjecaja relativne produktivnosti na inflaciju. Empirijsko istraživanje provedeno za potrebe ovoga rada koncentrira se na analizu utjecaja „domaće“ i „međunarodne“ komponente Balassa- Samuelsonovog modela u Hrvatskoj u svrhu procjene postojanja mogućih prijetnji ispunjavanju inflacijskog kriterija nominalne konvergencije uzrokovanih rastom relativne produktivnosti. Za kvantitativnu analizu vremenskog niza koristi se metoda najmanjih kvadrata u okviru regresijske analize. Regresijskom analizom ispituje se i statistička značajnost pojedinih parametara modela, odnosno regresijskog modela u cjelini. Rezultati regresijske analize potvrdili su da stopa rasta relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor utječe na stopu inflacije u Hrvatskoj. Visina procijenjenog koeficijenta uz varijablu relativne produktivnosti pokazuje da će rast relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor uzrokovati 0, 876% rast relativnih cijena lokalnog u odnosu na međunarodno razmjenjivi sektor u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost navedenog koeficijenta niža je nego u ranijim istraživanjima, a budući da rast relativne produktivnosti objašnjava samo 1% ukupnog rasta relativnih cijena u Hrvatskoj u razdoblju od početka 2000. do kraja 2008. godine može se zaključiti da je utjecaj „domaće komponente“ Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Hrvatskoj relativno mali te da nije dovoljan da objasni kretanje inflacije u Hrvatskoj. Visina procijenjenog koeficijenta uz varijablu razlike relativne produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju pokazuje da će brži rast relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor u Hrvatskoj u odnosu na rast relativne produktivnosti u Europskoj uniji uzrokovati 0, 68% brži rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na rast inflacije u Europskoj uniji. Obzirom na nisku vrijednost procijenjenog koeficijenta uz varijablu razlike relativne produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju može se zaključiti da utjecaj „međunarodne komponente“ Balassa-Samuelsonovog učinka na brži rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na rast inflacije u Europskoj uniji ne bi trebao ugroziti zadovoljenje inflacijskog kriterija nominalne konvergencije za ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju.

Balassa-Samuelsonov učinak ; inflacija ; Republika Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Estimating the impact of the Balassa-Samuelson effect on inflation in the Republic of Croatia.

nije evidentirano

Balassa-Samuelson effect ; inflation ; the Republic of Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

126

16.03.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Ekonomski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Ekonomija