Procjena utjecaja Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 431306)
Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)
Podaci o odgovornosti
Matošević Radić, Mijana
Pečarić, Mario
hrvatski
Procjena utjecaja Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Republici Hrvatskoj
Cilj istraživanja magistarskog rada je ispitivanje dileme može li brža stopa rasta inflacije u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, koja je uzrokovana bržim rastom relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, biti prijetnja ispunjavanju inflacijskog kriterija nominalne konvergencije za ulazak Republike Hrvatske u Europsku monetarnu uniju. Teorijski okvir utjecaja relativne produktivnosti na inflaciju u literaturi je poznat pod nazivom Balassa-Samuelsonov model a suvremena ekonomska teorija prepoznaje dva moguća kanala utjecaja relativne produktivnosti na inflaciju. Empirijsko istraživanje provedeno za potrebe ovoga rada koncentrira se na analizu utjecaja „domaće“ i „međunarodne“ komponente Balassa- Samuelsonovog modela u Hrvatskoj u svrhu procjene postojanja mogućih prijetnji ispunjavanju inflacijskog kriterija nominalne konvergencije uzrokovanih rastom relativne produktivnosti. Za kvantitativnu analizu vremenskog niza koristi se metoda najmanjih kvadrata u okviru regresijske analize. Regresijskom analizom ispituje se i statistička značajnost pojedinih parametara modela, odnosno regresijskog modela u cjelini. Rezultati regresijske analize potvrdili su da stopa rasta relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor utječe na stopu inflacije u Hrvatskoj. Visina procijenjenog koeficijenta uz varijablu relativne produktivnosti pokazuje da će rast relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor uzrokovati 0, 876% rast relativnih cijena lokalnog u odnosu na međunarodno razmjenjivi sektor u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost navedenog koeficijenta niža je nego u ranijim istraživanjima, a budući da rast relativne produktivnosti objašnjava samo 1% ukupnog rasta relativnih cijena u Hrvatskoj u razdoblju od početka 2000. do kraja 2008. godine može se zaključiti da je utjecaj „domaće komponente“ Balassa-Samuelsonovog učinka na inflaciju u Hrvatskoj relativno mali te da nije dovoljan da objasni kretanje inflacije u Hrvatskoj. Visina procijenjenog koeficijenta uz varijablu razlike relativne produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju pokazuje da će brži rast relativne produktivnosti međunarodno razmjenjivog u odnosu na lokalni sektor u Hrvatskoj u odnosu na rast relativne produktivnosti u Europskoj uniji uzrokovati 0, 68% brži rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na rast inflacije u Europskoj uniji. Obzirom na nisku vrijednost procijenjenog koeficijenta uz varijablu razlike relativne produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju može se zaključiti da utjecaj „međunarodne komponente“ Balassa-Samuelsonovog učinka na brži rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na rast inflacije u Europskoj uniji ne bi trebao ugroziti zadovoljenje inflacijskog kriterija nominalne konvergencije za ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju.
Balassa-Samuelsonov učinak ; inflacija ; Republika Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Estimating the impact of the Balassa-Samuelson effect on inflation in the Republic of Croatia.
nije evidentirano
Balassa-Samuelson effect ; inflation ; the Republic of Croatia
nije evidentirano
Podaci o izdanju
126
16.03.2011.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Ekonomski fakultet u Splitu
Split