hrvatski

Bolesti soje u SR Hrvatskoj i mjere zaštite

Bolesti soje u SR Hrvatskoj i mjere zaštite U Hrvatskoj soja je posijana na malim površinama. Posijana je 1981. godine na1500 ha, a 1982. do 6084 ha. Zadnjih nekoliko godina proučavali smo učestalost i intenzitet nekih bolesti te smo zabilježili pojavu sljedećih uzročnika bolesti: Rhizoctania sp., Fusarium spp, Macrophomina phaseolina, Phomopsis sojae, Diaporte phaseoli var. caulivora, Peronospora manchurica, Cercospora kikuchii, Ascohyta sojaecola, Colletotricum truncatum, Septoria glycines, Phyllosticta sojicola. Ocijenjena je osjetljivost nekih sorata na peronosporu od koji je kultivar Sivka (5, 4 %) bila najmanje osjetljiva, a zatim slijede: Chippewa (11, 9 %) clay (12, 7 %), Vansony (13, 5 %), Ljubica (13, 8 %), Aztoma (15, 6 %), Gieso (17, 9 %), Sunsoy (18, 2 %), Wilkin (20, 8 %), Merit (22, 4 %), Steel (23, 9 %) dok je Fikskeby (24, 9%) bila najosjetljivija. Zaraženost pojedinih sorata s gljivom Phyllosticta soyicola bila je: Maksimirka (2, 6 %), Sivka (4, 0 %), OS-289 (10, 5 %), Merit (12, 0 %), Chippewa (13, 5 %), Vansony (14, 0 %), Gieso (14, 3 %), Aztoma (15, 6 %), Steel (15, 8 %), Tikskeby (16, 2 %). Sjeme soje koje se koristi za sjetvu u SR Hrvatskoj često je zaraženo gljivama. Autori smatraju da je sjeme korisno tretirati fungicidima u slučajevima kada je inficirano patogenim gljivama. Na kraju autori predlažu da se sjemenski usjevi soje mogu tretirati fungicidima za folijarno tretiranje, kako bi se smanjila zaraza na sjemenu i povećao prinos.

Hrvatska, bolesti soje, zašita

nije evidentirano