hrvatski

Neke pedološke karakteristike ekosustava Đurđevačkih pijesaka

NEKE PEDOLOŠKE ZNAČAJKE EKOSUSTAVA ĐURĐEVAČKIH PIJESAKA Boris Vrbek, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Ivan Perković SAŽETAK Prijenosnom snagom vjetra na prijelazu pleistocena u holocen područje srednjeg podravlja zasuto je pijeskom u vidu geološkog fenomena – živih pijesaka, osobito pored Đurđevca. Smirivanje ovih pijesaka obavljeno je koncem 19 i početkom 20. st., pretežno pošumljavanjem. Na Đurđevačkim pijescima u posljednjih stotinu godina šumska vegetacija, odnosno kulture crnog i običnog bora te bagrema, imala je dominantan utjecaj na intenzitet i smjer pedogenetskih procesa. Danas, šumske sastojine podignute na nekadašnjim živim pijescima obilježava smireni pijesak s humusnim horizontom i šumskom prostirkom. Pod kulturama crnog i običnog bora te bagrema to je arenosol silikatni, riječni, humozni. Na kontrolnim mjestima, površinama izvan šume, zastupljen je arenosol silikatni, tipični (slabo humozni). Prosječni udjel Corg na dubini od 0 – 5 cm pod šumskom vegetacijom je od 9 do 12 puta veći nego na kontrolnom lokaciji. Tla pod šumom u površinskom horizontu (0 – 5 cm dubine) sadrže prosječno od 2, 3 do 2, 5 g kg–1 ukupnog dušika što je i do 12 puta više nego na kontrolnoj lokaciji. Recentna pedogeneza obilježena je arenosolima u različitim razvojnim fazama, a evolucija tala odvija se progresivno prema skupini kiselih smeđih tala.

pijesci, arenosol, šumska vegetacija, šumsko tlo, Đurđevački pijesci

nije evidentirano