hrvatski

Škola kao institucionalizirani sustav za blokiranje ljudskih potencijala

Prikazani su rezultati istraživanja koje je imalo za cilj provjeriti kako adolescenti vide svoju školu i kako se u njoj osjećaju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 3702 učenica i učenika svih srednjih škola u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom svibnja 2001. godine. Primjenom upitnika pod nazivom "Ja i moja škola" ispitana je razina zadovoljstva školom, straha od škole, osjećaja akademske nekompetenstnosti i učestalost izbjegavanja nastave. Prikupljeni podaci svjedoče o tome da učenici (adolescenti) uglavnom nisu zadovoljni svojom školom. Dostatno visoko zadovoljstvo školom iskazuje svega 11, 8% učenika. Istovremeno čak 57, 3% učenika pretjerano često doživljava strahove vezane uz školu, od čega 15, 5% intenzivno. Nepotreban i blokirajući osjećaj akademske nekompetenstnosti doživljava 48, 8% učenika, a čak 49, 4% učenika nastoji izbjegavati nastavu i školske obveze kad god je to moguće, od čega 18, 6% često ili vrlo čestio. Najzadovoljniji su i najmanje strahova osjećaju učenici trogodišnjih strukovnih škola, a najmanje je zadovoljnih i najviše uplašenih gimnazijalaca. Ovi podaci poručuju da škola uglavnom nije prilagođena razvojnim potrebama učenika i ne vrši temeljnu funkciju oslobađanja ljudskih potencijala. Naglašava se potreba da odgoj za podaništvo, temeljen na strahu, zamijeni učeniku usmjerena paradigma koja u suštini uključuje temeljne postavke humanističke psihologije i uvažava znanstveno provjerene principe ljudskog razvoja.

škola; ljudski potencijali

nije evidentirano