hrvatski

Model knjižničnih usluga za nezaposlene osobe

Teorijski (pregledni) dio doktorskog rada zasniva se na analizi postojeće literature vezane uz ovu tematiku. Temelj mu je u tri pristupa: društveno- kulturnom i obrazovnom (Lloyd), društveno- fenomenološkom (Savolainen) te društveno- prostornom pristupu (Jochumsen i suradnici). U kontekstu suvremenog društva (informacijsko- tehnološkog, inkluzivnog i kohezivnog) jedna od novih usluga narodnih knjižnica je pružanje karijerne pomoći nezaposlenim građanima koji, prema tipologiji Željke Šporer, pripadaju društveno isključenoj skupini građana. U empirijskom dijelu istražene su potrebe nezaposlenih građana i obrasci njihova ponašanja u kontekstu poslovanja narodnih knjižnica. Ispitani su dvojnom metodologijom: kvantitativnom metodom instrumentom ankete u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji na temelju slučajnog uzorka, te kvalitativnom metodom intervjua kojim je ispitan namjerni uzorak (ravnatelji i voditelji narodnih knjižnica) da bi se dodatno utvrdilo postojeće stanje. Tumače se rezultati istraživanja i potiče razvoj karijerne pomoći u knjižničnom okružju kroz oformljeni Model. Zaključni dio rada obuhvaća glavne rezultate rada u odnosu na postavljeni cilj i hipoteze te predlaže smjer suvremenih zadaća narodnih knjižnica u odnosu na postavljeni izvorni znanstveni doprinos. Istraživanjem je utvrđeno da nezaposleni građani često nisu svjesni koja je uloga narodne knjižnice u zajednici i u skladu s tim koje sve usluge narodna knjižnica pruža građanima ; da nezaposleni građani imaju različite potrebe, da 2/3 ispitanika nisu članovi narodne knjižnice, da 1/3 ispitanika nema knjižnicu u mjestu stanovanja, da je više od polovice narodnih knjižnica zatvoreno za ranjive skupine građana, da je veliki broj ispitanih informacijski nepismen, da se građani u knjižnici ne druže, da nisu zadovoljni ponuđenim uslugama i dr. Marketing, promicateljske i promocijske aktivnosti u narodnim knjižnicama kao i zagovaranje njezinog poslovanja u zajednici nedovoljno su zastupljeni ili ih nema. Nalaz istraživanja pokazao je da u narodnim (gradskim i općinskim) knjižnicama u Osječko- baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji ne postoji jedinstveni okvir unutar kojega bi se odvijao njihov konceptni rad i dr. Istraživanjima (anketnim i intervjuvskim) dokazano je da je o istinskoj inkluziji zaista teško govoriti u narodnim knjižnicama Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

informacijske potrebe, informacijsko ponašanje, narodne knjižnice, nezaposleni građani, koncept karijerna pomoć, model, održivi razvoj, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Republika Hrvatska

nije evidentirano