hrvatski

Bakterijom protiv Agrobacterium tumefaciensa

Bakterijom protiv Agrobacterium tumefaciensa U radu su opisani neki speciesi roda Agrobacterium koji žive u tlu kao saprofiti: jedni žive u asocijaciji s korijenom ne uzrokujući nikakve promjene na biljci ; druge vrste, kada dođu u dodir sa svježom ranom, uzrokuju poznate tumoraste promjene na korijenu, korjenovu vratu te na nadzemnim dijelovima. Spominje se Agrobacterium tumefaciens koji izazivlje ozbiljne štete u rasadničkoj proizvodnji. U tlu se nalaze i saprofiti iz roda Agrobacterium koji mogu zaštititi biljku od štetna djelovanja A. tumefaciensa. Dalje je opisana metoda zaštite voćaka (breskve, kajsije, trešnje, šljive, badema) te postupak prije sadnje. Predložena je i mogućnost pokusa što ga mogu obaviti zainteresirani uzgajivači bresaka. Protiv fitopatogenih bakterija, osim pesticida, mogu se koristiti - s više ili manje uspjeha - njihovi prirodni neprijatelji: bakteriofagi (i drugi saprofitski mikroorganizmi. Neki speciesi roda Agrobacterium žive u tlu kao saprofiti, često u asocijaciji s korijenom, koristeći organske tvari koje oslobađa korijen biljke - ne uzrokujući nikakve promjene na biljci. Druge vrste Agrobacteriuma, kvalitativno različite od spomenutih, ako dođu u kontakt s korijenom, odnosno svježom ranom, uzrokuju poznate tumoraste promjene na korijenu, korjenovu vratu ili na nadzemnim dijelovima biljke. U ovu skupinu uvršten je i Agrobacterium tumefaciens kojega simptome poznajemo. U rasadničarskoj proizvodnji može izazvati ozbiljne štete, jer je promet takvih sadnica zabranjen (SI. list SFRJ-49/1976). Kert i New (1974) došli su do spoznaje da u tlu žive saprofiti iz roda Agrobacterium koji su u stanju zaštititi biljku od A. tumefaciensa. U ovom slučaju to je bio Agrobacterium radiobacter. Prema Kerru i Htayu (1974) zaštita od A. tumefaciensa nastaje djelovanjem antibiotske komponente proteinske prirode (poznata je pod nazivom bakteriocin). Ipak, postoje i druga tumačenja (Lippincott 1969), tj. da A. radiobacter svojom nazočnošću onemogućuje dostup parazitu na osjetljivo mjesto (ranu). Po drugoj, u zaštiti sudjeluje i čitava stanica, ili samo stanične stjenke. Pokazalo se: bakteriocin ima selektivno djelovanje na bakterije taksonomski ili genetski bliske speciesu koji ga producira. Drugim riječima, on djeluje na speciese istog roda. Poslije ovog otkrića iz populacije A. radiobactera izdvojen je soj radiobactera široka spektra djelovanja (nosio je oznaku 84). Vrijednost je ove metode potvrđena nizom pokusa na voćkama: breskve, kajsije, trešnje, šljive, bademi (Dhana - vantari, 1976 ; Schroth i Moller, 1976 ; Moor, 1977 ; Bazzi i Mozzucchi, 1978). Postupak je vrlo jednostavan kad imamo kulturu A. radiobactera (u agaru ili biofiziranu). Supstrat s bakterijom mora biti oprezno homogeniziran uz dodatak vode ; kod toga treba paziti da voda ne sadrži antibakterijske supstance. Ova suspenzija se može koristiti tako da se tek prikraćeni korijen potapa u nju sve do korjenova vrata. Potapanje traje oko 5 min. Kod većih količina ovom se suspenzijom može prskati korijen (običnom leđnom prskalicom). Za ovaj je postupak bitno da se biljke tretiraju neposredno nakon rezanja korijena, a nedugo prije sadnje. U ovakvom je slučaju potrebno da tretirane biljke budu stavljene na hladno mjesto te da budu zaštićene od sunčeva svjetla. U dosadašnjim pokusima postignuti su vrlo visoki postoci zaštite (Bazzi, 1978): kod trešnje je bilo 95, 3% zdravih, kod šljive 96, 3, kod breskve 91, 2% zdravih ili 100% zaštitu od breskve (Dhanvantori, 1976). Ova metoda se u Australiji koristi u komercijalnim nasadima za suzbijanje A. tumefaciensa na koštunjičavom voću i ružama. Osim soja 84 mogu se koristiti i drugi, kao S-9 (Kerr i Panagopoulos, 1977) tim više što su pojedini biotipovi A. tumefaciensa različito osjetljivi prema A. radiobacteru - 84. Primjenom A. radiobactera postiže se dosta visok stupanj zaštite. A. radiobacter dodan tlu ostaje u njemu duže, postaje sastavni dio mikroflore tla pa može umanjiti zarazu i slijedećih godina. S obzirom na visoku selektivnost A. radiobactera ne dolazi do nikakvog narušavanja prirodne ravnoteže.

Agrobacterium tumefaciens, Agrobacterium radiobacter K-84

nije evidentirano