hrvatski

Prvi svjetski rat i rovovski pjesnici

PRVI SVJETSKI RAT I ROVOVSKI PJESNICI Autorica eseja, doktorica anglistike Martina Domines Veliki prikazuje tematski korpus poetske i autobiografske obrade ratnih zbivanja i njihovih posljedica u engleskoj književnosti te popratnih članaka, podjednako militarističkoga kao i pacifističkoga karaktera, u kontekstu interdisciplinarnih znanstvenih pristupa građi Prvoga svjetskog rata. Viđenje čovjekove nehumane strane prirode koja se često očituje u ratnim okolnostima povezuje mislioce poput Machiavellija, Hobbesa i Freuda, koji su isticali prirođeno ljudsko licemjerje: ispod uglađenih manira i altruizma krije se uspavana zvijer koja jedva čeka povrijediti druge ljude ; potrebna je samo okolina koja će primitivnim impulsima dopustiti da dođu na vidjelo, a upravo je ratno stanje povratak u primitivno. Uz takvo već tradicionalno mišljenje o iskonskome, drugi teorijski rukavac razvija se dalje iz ključnih riječi psihoanalize, objedinjujući ih s poimanjem vremena. Iskustvo rata u novije se vrijeme u humanističkim znanostima promatra kroz kompleks traume. Prema riječima američke kritičarke Cathy Caruth, trauma se iščitava kao kriza istine, jer traumatski događaj nije simptom nesvjesnog, već simptom povijesti koja je prethodila samom događaju, a o kojoj sama osoba ništa ne zna. U tom smislu traumatizirana osoba postaje i sama simptomom povijesti koju ne može do kraja shvatiti. Analiza Martine Domines Veliki obuhvaća književnost neposrednoga iskustva Prvoga svjetskog rata, a vodi računa i o recentnom dokumentarnom filmu Petera Jacksona 'Oni neće ostarjeti', koji se oslanja na nikad viđene arhivske snimke iz Prvoga svjetskog rata. U središtu su zanimanja pak djela Rudyarda Kiplinga i Henryja Newbolta, Herberta Georgea Wellsa, Ruperta Brookea, Wilfreda Owena, Sigfrieda Sassoona i Roberta Gravesa, a ističu se i književnice poput Jessie Pope i Virginije Woolf.

Engleska književnost 1. svj. rata

nije evidentirano