hrvatski

Digitalni mediji i spremnost za školu

Upravo zbog stalnog porasta upotrebe digitalnih medija među djecom od najranije dobi, ali i zbog promjena u načinu njihove upotrebe, nužno je kontinuirano pratiti kako je takva upotreba povezana s dječjim kognitivnim ishodima, primjerice spremnosti za školu, kao i s kasnijih obrazovnim postignućima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost upotrebe različitih digitalnih medija i spremnosti za školu kod djece predškolske dobi, školskih obveznika. Spremnost za školu definira se kao socijalna, emocionalna i kognitivna spremnost djeteta za osnovnoškolsko obrazovanje. U ovome istraživanju usmjeravamo se na kognitivnu komponentu spremnosti za školu, koja se očituje u grafomotoričkim vještinama, logičkom rezoniranju te poznavanju slova. Naime, ranija istraživanja pokazuju kako su grafomotoričke vještine značajan prediktor kasnijih intelektualnih sposobnosti, logičko rezoniranje povezano je s matematičkim učenjem kod šestogodišnjaka, a poznavanje slova snažan je prediktor kasnijih čitalačkih vještina. Djeca, sudionici istraživanja (N=97), su u sklopu uobičajenog postupka testiranja ispunjavala Test spremnosti za školu (Hadžiselimović i sur., 2008), koji osim ukupnog rezultata nudi i zasebne podatke o grafomotoričkim vještinama te sposobnosti logičkog rezoniranja. Dječje poznavanje slova ispitano je posebno pripremljenim karticama s velikim tiskanim slovima hrvatske abecede. Roditelji (N=97) su pomoću upitnika procijenili koliko dijete koristi određene digitalne medije u određene svrhe, zasebno za radne dane u tjednu i za dane vikenda (u satima): (a) Upotrebljava računalo ; (b) Igra igre uz pomoć neke igraće konzole ; (c) Koristi tablet ili mobitel za igranje igara, pretraživanje Interneta, gledanje videa, pregledavanje društvenih mreža i sl. ; (d) Gleda TV ili DVD. Rezultati pokazuju kako postoji blaga, ali značajna negativna povezanost vremena kojeg dijete provede koristeći računalo tijekom prosječnog radnog dana i njihovog ukupnog rezultata na testu spremnosti za školu (Spearman rho=-.207, p=.046). Drugim riječima, djeca koja tijekom tjedna provode više vremena upotrebljavajući računalo pokazuju nižu razinu spremnosti za školu. Nadalje, postoji također blaga, ali značajna negativna povezanost upotrebe tableta tijekom radnog dana i poznavanja slova (Spearman rho=-.254, p=.015), što nam govori da djeca koja tijekom radnog dana češće koriste tablet poznaju manje slova hrvatske abecede. Ovakvi rezultati ukazuju na važnost koju upotreba digitalnih medija u predškolskoj dobi može imati kada je u pitanju kognitivna komponenta spremnosti djece za školu. Daljnja istraživanja trebala bi svakako obuhvatiti i socio-emocionalni aspekt spremnosti za školu.

spremnost za školu, digitlani mediji, poznavanje slova

nije evidentirano