hrvatski

Važnost učenja sociologije u srednjoj školi

Sociologija je kao nastavni predmet iz područja društvenih znanosti uvedena u srednje škole prije nešto više od pola stoljeća. Danas se sociologija „uči i poučava u gimnazijama i drugim srednjim školama kao obvezni i kao izborni predmet, a usmjerenost učeniku temeljno je obilježje učenja i poučavanja sociologije“ (Kurikul nastavnog predmeta sociologija za gimnazije, 2019). Suvremeno je društvo neprestano izloženo brzim promjenama kojima se treba prilagoditi, a u tome važnu ulogu ima suvremeno obrazovanje. U tom kontekstu, sociologija učenicima omogućuje, ili bi trebala omogućavati, razumijevanje promjena u društvu, oblikovanje utemeljenih stavova i razvoj sposobnosti kritičkoga razmišljanja. U kurikulu sociologije (2019) naglašava se da „učenje sociologije potiče kritičko promišljanje stvarnosti, jer se sociologija kao znanost temelji na neprestanome propitivanju svih društvenih odnosa, od društvenih interakcija među pojedincima preko istraživanja utjecaja i važnosti medija i informacijske tehnologije u društvenome životu i svakodnevici, pa sve do općega propitivanja odnosa čovjeka i prirode ili čovjeka i tehnologije te ostalih aspekata suvremenoga društva.“ Rezultati istraživanja o „percepciji obrazovnih ishoda srednjoškolske nastave sociologije u Hrvatskoj“ pokazuju da bi nastava sociologije trebala „razvijati prosocijalne stavove učenika prema okolini, razvijati proaktivan odnos prema nastavi sociologije, poučavati o disciplinarnim spoznajama, poučavati o disciplinarnim tumačenjima suvremenih društvenih pojava, razvijati specifčne predmetne i generičke vještine“ (Bošnjak, 2013). U radu su istaknuta temeljna obilježja sociologije kao društvene znanosti, kao i pregled dosadašnje literature o nastavi sociologije u Hrvatskoj. Kalanj (2009), objašnjavajući razliku između sociologije i ideologije, naglašava da je jedno od temeljnih obilježja sociologije njezina usmjerenost prema tome da „otkrije opće ili posebne razloge i uzroke nekih društvenih stanja i kretanja“ te „nastoji ustanoviti zakonitosti društvene zbilje“ (Kalanj, 2009: 241-242). Također, naglašava se važnost proučavanja nastajanja i oblikovanja srednjoškolskih strukovnih i gimnazijskih programa (kurikula). Svrha je ovog rada, na temelju usporedne analize, provjeriti koliko se program sociologije promijenio tijekom godina i koje su obrazovne ishode programi željeli ili žele postići kod učenika. U radu se analiziraju i pokazatelji vezani uz sociologiju na državnoj maturi, prezentira se broj i uspjeh učenika koji odabiru sociologiju te se analiziraju testovi sociologije. U zaključnom dijelu rada raspravlja se o (ne)postojanju potrebe za uključenjem ili širenjem sociologije ili socioloških tema na različite obrazovne razine – od osnovnoškolske do fakultetske

obrazovni ishodi ; sociologija ; srednjoškolski program ; suvremeno obrazovanje

nije evidentirano