hrvatski

Hrvatski nacionalni program promicanja zdravlja - Živjeti zdravo u starijoj dobi

Uvod: Kronične nezarazne bolesti vodeći su uzrok bolesti i prijevremenih smrti u Hrvatskoj, poglavito u starih ljudi. Kao rizični čimbenici na prvom mjestu su loše prehrambene navike, nedostatna tjelena aktivnost, povišen krvni tlak i pušenje. Istraživanja pokazuju da u odrasloj populaciji povećanu tjelesnu težinu ima 35% žena i 48% muškaraca. No čak je u 15% žena i 31% muškaraca utvrđena pretilost. Tjelesnom aktivnosti u slobodno vrijeme (3 puta tjedno po 30 minuta) bavi se samo 17, 1% muškaraca i 4, 3% žena. Istovremeno, ankete o potrošnji namirnica pokazuju da je udio masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu viši od preporučenih vrijednosti i iznosi 38-39%, dok je udio ugljikohidrata niži od preporučenih vrijednosti i iznosi oko 49-50%. Ukupna potrošnja prosječne dnevne količine svježeg povrća i voća manja je od preporučenih 400 grama i iznosi oko 300 grama po osobi. Dnevno se po osobi prosječno troši oko 120 grama mesa i mesnih proizvoda, a ribe samo 20 do 25 grama. Prevalencija osoba (18 godina i stariji) s indeksom tjelesne mase 25 i više u RH iznosi 58.8%. Prehrambene navike pogoršavaju se porastom dobi. 60% populacije je tjelesno neaktivno. Ovakvi pokazatelji uzrok su veće stope smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti od prosjeka za zemlje EU. S ciljem da se djeluje preventivno na sve čimbenike rizika za nastanak KNB te da se obuhvate sve dobne skupine i djeluje unutar primarnih društvenih zajednica tj. u okruženju u kojem ljudi žive i borave, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suranji ostalih ministarstava RH, predložili su, a vlada RH, u srpnju 2015. usvojila nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, kao model komprehenzivne intervencije u cilju smanjenja bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizika za nastanak KNB. Porogram se provodi kroz pet komponenti: zdravstveno obrazovanje, tjelesna aktivnost, zdravlje i prehrana, zdravlje i radno mjesto i zdravlje i okoliš. Provoditelji su. 21 županijski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa lokalnom samoupravom i civilnim društvom. Rezultati: Kroz pet komponenti nacionalni program je kao zdravstveno obrazovanje ušao u kurikulom obveznog školskog programa, uvedeni su poligoni za vježbanje u 120 osnovnih škola RH koje su bez sportskih dvorana, uspostavljene su hodačke staze u osam županija, četiri tvrtke su dobile naslov Tvrtka prijatelj zdravlj zbog promicanja zdravlja na radnom mjestu, uspostavljeni su kriteriji za dodjelu jamstvenog žiga „Živjeti zdravo“ za namirnice sa većom nutritivnom vrijednošću, koji je do sada dobilo deset prehrambenih proizvoda, izrađene su smjernice za prehranu školske djece. Predstoji daljnja implementacija programa u svim županijama te evaluacija provedenih intervencija. Za učinkovitu provedbu programa promicanja zdravlja nužno je djelovati multidisciplinarno, kroz angažman svih dionika u društvu te djelovati u okolišu, na državnoj, lokalnoj i individualnoj razini kroz legislativu, smjernice i obrazovanje te ponudu zdravijeg izbora koji treba učiniti dostupnijim. Samo komprehenzivna javnozdravstvena intervencija može smanjiti rizike za nastanak KNB. Intervenciju je potrebno provoditi istovremeno na državnom, regionalnom i individualnom nivou. Iz navedenog vidljiva je važnost programa promicanja zdravlja kako u mlađoj, tako i u starijoj životnoj dobi sukladno hrvatskoj i europskoj gerontološkoj doktrini.

promicanje zdravlja ; starije osobe ; program ; živjeti zdravo

nije evidentirano