hrvatski

Doprinos austrijskog pavlina Andrije Eggerera hrvatskoj historiografiji i kulturi

Andrija Eggerer rođen je u Grazu oko 1600. godine. Nema podataka kada je ušao u pavlinski red, ali je bio na glasu kao vrstan propovjednik dok je živio u Crumloviji u Moravskoj. Njegovo djelovanje najviše je vezano za samostan u Remetama i u Olimju, gdje je bio i prior samostana, a u toj službi je i umro 24. travnja 1672. godine. Uz njegov rad vežu se tri tiskana djela: Fragmen panis corvi protoeremitici seu reliquiae annalium eremi-coenobiticorum, 1663., Pharmacopaea coelestis seu Maria Remetensis, 1672., a godine 1673. posthumno mu je tiskana zbirka propovjedi posvećenih Blaženoj Djevici Mariji Anathema Marianum. U djelu Fragmen panis Eggerer donosi pregled povijesti pavlinskog reda od početaka pa sve do 1663. godine. Pharmacopaea coelestis seu Maria Remetensis je djelo koje je Eggerer napisao za vrijeme svojeg boravka u Remetama, a u kojem uz opis samostana donosi i popis čuda koja su zabilježena u ovom marijanskom svetištu. Djelo je važno i iz razloga jer je poslužilo kao inspiracija baroknom fresko slikaru Ivanu Krstitelju Rangeru, koji je na tom predlošku oslikao nekoliko medaljona u remetskoj crkvi. Treće Eggererovo djelo je Anathema Marianum odnosno zbirka propovjedi koja je tiskana posthumno 1673. godine. Iz svega toga je vidljiv Eggererov doprinos, što izravni, što neizravni, hrvatskoj kulturi i historiografiji.

Andrija Eggerer, pavlini, Ivan Krstitelj Ranger, pavlinski samostan Remete

nije evidentirano