hrvatski

Stavovi o rodnoj ravnopravnosti i podjela rada u kućanstvu u Hrvatskoj

U izlaganju se, na temelju rezultata recentnog empirijskog istraživanja, raspravlja o temi važnoj za razvoj demokratičnosti i modernizaciju hrvatskog društva. U društvenim se znanostima danas, naime, smatra da su stavovi o rodnoj ravnopravnosti i rodnim ulogama, odnosno o očekivanjima od muškaraca i žena u pojedinom društvu, važan pokazatelj njegove opće moderniziranosti i razvijenosti. No, stavove o rodnim odnosima potrebno je proučavati i o njima raspravljati i stoga što su znanstvena istraživanja utvrdila da oni doprinose objektivnoj rodnoj nejednakosti i/ili jednakosti. Da bi javne politike mogle učinkovito podržati modernizaciju rodnih odnosa, potrebno je provoditi redovita istraživanja na teme obrađivane u ovom izlaganju, jer institucionalni demokratski okvir ne osigurava automatski rodnu ravnopravnost, ako istodobno ne dođe do promjene vrijednosti u društvu. U prvom dijelu izlaganja prikazuju se i teorijski kontekstualiziraju rezultati anketnog ispitivanja na nacionalno reprezentativnom uzorku, provedenog u prosincu 2017. i siječnju 2018. u okviru projekta GENMOD („Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive“), koji pod klasifikacijskom oznakom HRZZ-IP-2016-06-6010 podržava Hrvatska zaklada za znanost. Nakon prikaza odabranih rezultata deskriptivne statistike, slijedi prikaz rezultata faktorske i klasterske analize stavova o rodnoj ravnopravnosti na temelju kojih su dobiveni različiti tipovi žena i muškaraca u Hrvatskoj („egalitarni“, „podvojeni“ i „neodlučni“). Raspravlja se o razlikama u distribuciji ovih tipova u različitim hrvatskim regijama, te konstatira da su rodni odnosi manje modernizirani u onim regijama u kojima postoje veće diskrepancije između muškaraca i žena u zastupljenosti egalitarnih i drugih tipova rodnih stavova. Općenito se, pak, može zaključiti da su rodni stavovi žena moderniziraniji od onih u muškaraca te da stoga javne politike u budućnosti treba osobito usmjeriti prema modernizaciji rodnih stavova muškaraca. U drugom dijelu izlaganja tema rodne ravnopravnosti obrađuje se na razini praksi, odnosno podataka o podjeli rada u kućanstvu, dobivenoj ranije spomenutim anketnim ispitivanjem na nacionalno reprezentativnom uzorku. U ovom dijelu izlaganja koriste se i podaci dobiveni kvalitativnim istraživanjem (86 polustrukturiranih intervjua), provedenim 2019. godine, također u okviru projekta GENMOD. Zaključuje se da je sudjelovanje muškaraca u rutinskim poslovima u kućanstvu poraslo u odnosu na stanje u socijalističkom razdoblju, međutim da žene i dalje obavljaju najveći dio kućanskog rada te da je sudjelovanje muškaraca u njemu selektivno (odnosi se većinom na određene vrste poslova u kućanstvu). Uvođenjem u analizu kategorija i statističkih obrada (hijerarhijska regresijska analiza) koje u Hrvatskoj nisu ranije upotrebljavane u svrhu analize podjele rada u kućanstvu, utvrđeno je također da postoje statistički značajni prediktori tko što radi, kao i da se muškarci koji obavljaju rutinske kućanske poslove u njima angažiraju „povremeno“ te da isto vrijedi za žene koje u kućanstvu obavljaju tradicionalno „muške“ poslove.

rodna ravnopravnost, podjela rada u kućanstvu, anketno ispitivanje, Hrvatska

Rad je predavanje na temelju rezultata kvantitativnog dijela istraživanja u okviru projekta GENMOD (HRZZ-IP-2016-06-6010), prezentirano srednjoškolskim nastavnicima/ama sociologije na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje, s naslovom "Problemi i promjene u suvremenom društvu", održanom 16. studenoga 2019. u I gimnaziji u Zagrebu.