hrvatski

Znanstvena infrastruktura – osnova za istraživanja, poticanje inovacija i suradnju s gospodarstvom

Vodeće zemlje u svijetu po inovacijama su upravo zemlje u kojima je najveće nacionalno izdvajanje za znanost. U 2018. godini zemlja s najvećim globalnim inovacijskim indeksom bila je Švicarska, zemlja koja je u 2016. godini za znanost izdvajala gotovo 3, 5% bruto nacionalnog dohotka. Veće nacionalno izdvajanje za znanost u Europi prisutno je jedino u Švedskoj, zemlji koja je na 3. mjestu svjetskih inovatora. U ovim zemljama prisutna je napredna istraživačka infrastruktura, poput Swiss Light Source (SLS) sinkrotrona u Paul Scherrer Institutu u Švicarskoj ili 4 generacije sinkrotrona MAX u Švedskoj, te se u tim zemljama nalaze ponajbolja sveučilišta u svijetu. Ono što je još zanimljivije kod obje od ove dvije zemlje je da od 3, 5% bruto nacionalnog dohotka ulaganja u znanost gotovo 2, 5% dolazi direktno iz industrije. Statistike inovacija, ulaganja u znanost i istraživačke infrastrukture pokazuju da su ovi pojmovi snažno povezani, te da se jedino sustavnim ulaganjem u znanost i strateškim razvojem istraživačke infrastrukture može provoditi izvrsna znanost. U radu će biti prikazani napori Građevinskog fakulteta prema sustavnom razvoju istraživanja i strateškom ulaganju u istraživačku infrastrukturu, s naglaskom na osnivanje grupe i laboratorija za napredna istraživanja građevinskih materijala, čije osnivanje se bazira na europskim i nacionalnim istraživačkim projektima.

Znanstvena infrastruktura, materijali, kalorimetrija, termogravimetrijska analiza, znanstveni projekti

nije evidentirano