hrvatski

Ljudsko tijelo, zdravlje i bolest u bioetici i kulturi

Bol kao mozaik neugodnih reakcija koje uzrokuju patnju i utječu na različite oblike ponašanja tema je koja podjednako zaokuplja pažnju znanstvenika i pacijenata. Kao neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo ovisi o načinu ispitivanja uzroka i ublažavanja, te posebno o kulturnoj komponenti unutar koje se trpljenju boli pridaje različito značenje. Pitanja vezana uz bolesno i zdravo tijelo, zbog naglog znanstveno-tehnološkog razvoja i društvenih promjena u moderno doba, izašla su izvan granica medicine i postala teorijskim sadržajem društveno-humanističkih znanosti i stalnim izazovom u praktičnom rješavanju etičkih dilema. Testiranje i suočavanje individualnih moralnih vrijednosti i uvjerenja, brojnih sadržaja i čimbenika odlučivanja te sagledavanje kulturno-civilizacijskih odrednica u odnosu prema boli i bolesnom tijelu, kao zadaću, na sebe je preuzela bioetika. Nastala s namjerom da ujedinjuje biološke spoznaje s vrijednostima, stavovima i značenjem o njima, te povijesno-kulturno-društvenim kontekstom u kojem se to ujedinjenje promatra, uspjela je okupiti i aktivirati znanosti, profesije i zanimanja kojima konkretni problem iz tog područja pripada. Pluralizmom gledišta, teorijskih i praktičnih pristupa i religijskih uvjerenja ponuđenih u ovom izlaganju želi se pokazati da pristup boli i patnji zahtijeva suočavanje različitih znanja, vizija, vrijednosti, uvjerenja te uvažavanje odgovarajućih etičkih standarda. Promišljanje o tome usmjerava nas na zaključak da – danas trebamo govoriti o biokulturnom pristupu i modelu boli i bolesti u kojem se tumačenje boli, pitanja života, zdravlja, umiranja i smrti razmatraju i analiziraju primjenom znanstvenih metodologija i kulturnih određenja unutar kojih se ta pitanja rješavaju.

bolest, zdravlje, kultura, bioetika, znanost, biokulturni model.

nije evidentirano