hrvatski

Specifična obilježja razlika u samoprocjenama podložnosti vršnjačkom pritisku studenata Pule i Petrinje

Vršnjački odnosi zauzimaju ključnu ulogu u razdoblju adolescencije, što često ima za posljedicu potrebu za činjenjem onoga što zahtijevaju vršnjaci, a što je vidljivo po odlukama koje adolescenti donose, kao i po načinu na koji se ponašaju (Lerner i Steinberg, 2004 ; Lebedina-Manzoni, Lotar i Ricijaš, 2008 ; Allen, Chango, Szwedo, Schad i Marston, 2012). Istraživanja pokazuju da je otpornost adolescenta na utjecaj vršnjaka viša što je veća njegova autonomija, a to ovisi o zrelosti pojedinca i povećava se s dobi. Podložnost utjecaju skupine ovisi i o međusobnoj bliskosti i kvaliteti prijateljstva te asertivnom odbijanju (Glaser, Shelton i Bree, 2010). Temeljem toga, cilj je ovoga istraživanja utvrditi specifična obilježja razlika u podložnosti vršnjačkom pritisku između studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka u Petrinji. Postavljena je hipoteza da postoje statistički značajne razlike u specifičnim obilježjima podložnosti vršnjakom pritisku između studenata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka u Petrinji (N = 440). Rezultati dobiveni diskriminacijskom analizom i univarijatnom analizom varijance pokazuju da postoje razlike u specifičnim obilježjima podložnosti vršnjačkom pritisku između studenata dvaju fakulteta koje se odnose na izbjegavanje osobe u društvu koja mu ne pripada, kao i u odabiru načina ponašanja zbog potrebe prihvaćanja od strane skupine. U skladu s takvim tumačenjima, rezultati upućuju na činjenicu da se očigledni procesi utjecaja vršnjaka mogu ublažiti individualnim, kontekstnim i okolinskim čimbenicima u životu studenata, posebice onima koji su povezani s razvojem autonomije adolescenata, te da utjecaji vršnjaka nisu uvijek usmjereni poticanju rizičnih i negativnih oblika ponašanja.Znanstveni doprinos rada očituje se u sagledavanju specifičnih obilježja u podložnosti pritisku vršnjaka studenata s dvaju srodnih fakulteta, a s obzirom na područja dviju hrvatskih županija u kojima se oni nalaze, u okviru čega se rezultati mogu sagledati s obzirom na prediktivnu vrijednost doživljaja pritiska kao subjektivnog osjećaja zbog očekivanja vršnjaka. U tom smislu, važno je unapređivati programe intervencija u promicanja zdravlja studenata, a koji se trebaju odnositi na važnost i pozitivnu ulogu koju vršnjaci mogu imati u usvajanju zdravog načina i kvalitete života.

adolescenti ; samoprocjena ; specifična obilježja ; studenti ; vršnjački pritisak

nije evidentirano