hrvatski

Šipračićev ljetopis - sadržaj i povijesno kritička analiza

Rad raščlanjuje ljetopis fra Andrije Šipračića koji je pisan uoči provincijskog kapitula tijekom jeseni 1684. u samostanu sv. Katarine Aleksandrijske u Kreševu. Danas se čuva u samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjeski, samostanu kojem je pripadao i sam fra Andrija. Šipračićev ljetopis se nastoji sagledati kroz prizmu historiografske i književne raznorodnosti. U prvom dijelu ljetopisa autor je ukratko iznio događaje vezne za stariju prošlost Bosne. Rad se posebno dotiče autorova odnosa prema srednjovjekovnoj prošlosti Bosne, odnosa prema kralju Stjepanu Tomašu te padu Bosne pod Osmanlije. Drugi dio ljetopisa sadrži glavnu temu Šipračićeva izlaganja. Opis kapitula Bosne Srebrene na kojima su birani provincijali prate i događaji koji su obilježili prostor Bosne Srebrene kroz 17. stoljeće. Šipračićev fokus je na unutarnjem sukobu između slavonskog i bosanskog dijela Provincije. Isto tako opisuje se i unutarnji sukob za vlast u Provinciji u kojem je sudjelovao sam Šipračić. U navedenim sukobima se posebno ističu franjevci Franjo Ogramić, Nikola Ogramić (biskup), Franjo Miletić. Nadalje, rad se dotiče i Šipračićeva odnosa prema drugostima, islamu i pravoslavlju. Promatrajući bilješke koje se odnose na drugosti, zajedno s prvim dijelom ljetopisa u kojem se jasno izlažu temelji identiteta Bosne Srebrene, rad nastoji istraživati identitete prisutne na prostoru Bosne Srebrene u 17. stoljeću.

Andrija Šipračić ; Franjevačka provincija Bosna Srebrena ; ljetopis ; kasni srednji vijek ; rani novi vijek

Ocjena diplomskoga rada (Povjerenstvo: doc. dr. sc. Filip Galović, predsjednik ; dr. sc. Marinka Šimić, član ; dr. sc. Ivan Botica, član i mentor): "Diplomski rad Antuna Kovčalije naslovljen "Šipračićev ljetopis – sadržaj i povijesnokritička analiza" obaseže 69 računalno ispisanih stranica. Čine ga sljedeće cjeline s višepripadajućih poglavlja: 1. Uvod ; 2. Čitajući Tabulu od ministara i kapitula fra Andrije Šipračića ; 3. Struktura Šipračićeva ljetopisa ; 4. Obrada pojedinih tema, događaja i anegdota ; 5. Istraživanje identiteta ; 6. Zaključak i 7. Bibliografija. Rad, dakle, raščlanjuje ljetopis fra Andrije Šipračića koji je nastao tijekom jeseni 1684. usamostanu sv. Katarine u Kreševu. Ondje je boravio ljetopisac, brojeći posljednje mjesece kao provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene i pripremajući provincijski kapitul. Ljetopisom koji je započeo riječima "tabula od ministara i kapitula" htio je upozoriti redovničkuzajednicu na minula vremena i uprave kako bi na najbolji mogući način znali odgovoriti na izazove u budućim vremenima. Šipračić piše ljetopis u vrlo dramatičnim danima Velikoga bečkoga rata i silnih preseljen