hrvatski

Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu

Magistarski rad obrađuje 24 hrvatskoćirilične isprave i pisma raznovrsnoga pravnoga sadržaja koje pripadaju Kaštelanima, poljičkoj obitelji podrijetlom iz Zakučca. Dvadeset ih je napisano perom poljičkih kančilira, župnika i kurata u Zakučcu, dva su nastala u državnoj središnjici u Zadru te po jedan u Omišu i Ostrvici. Među ispravama najviše je zemljišnih kupoprodajnih ugovora, koji su zbog seoskoga podrijetla njegovih aktera među najvažnijim ekonomskim mjerilima poljičkoga društva. O zemlji, poljički kazano plemenšćini, ovisio je sav život poljičkih obitelji. Preko nje se mjerila poljička svakodnevica. Zbog nje su se pisale oporuke, izbijale svađe, pokretale parnice i donosile određene sudske odluke. Budući da je poljičko društvo u velikoj mjeri ovisilo o Poljičkom statutu, kasnosrednjovjekovnom legislativnom okviru koji je s pravnim interpelacijama u Poljicima bio na snazi sve do Napoleonova doba, upravo je na temelju njegovih odredaba i obrađen ovaj korpus. Analizom isprava doznali smo tko su bili zakučki Kaštelani, kada su se i zašto iz Prvinčića preselili u Zakučac, s kojim su se obiteljskim problemima u početku suočavali, tko su im bili bliski i daljnji rođaci, prijatelji i poslovni suradnici. Držeći se induktivnoga pristupa kao metodološkoga obrasca u raščlambi ovih dokumenata, polako se oblikovala puno šira slika poljičkoga društva od početne kojom se utvrdio povijesni trag zakučkih Kaštelana. Tako smo uspjeli odgovoriti na pitanja kako su funkcionirale poljičke kućne zajednice u predmoderno doba, kakav je bio položaj žena u poljičkom društvu, koliko je plemenšćina utjecala na politički i upravni ustroj Poljica do Napoleonova vremena i slično.

hrvatskoćirilični dokumenti ; kućna zajednica u predmoderno doba ; obitelj Kaštelan ; Poljica ; Zakučac

Ocjena magistarskoga rada (Povjerenstvo: dr. sc. Maja Katušić, predsjednik ; dr. sc. Valentina Janković, član ; dr. sc. Ivan Botica, član i mentor): "Magistarski rad Ružice Dadić "Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva" opseže 68 računalno ispisanih stranica, a opseg osnovnog dijela iznosi 95 kartica što zadovoljava pravila propisana Pravilnikom o magistarskom radu. Magistarski rad podijeljen je u osam poglavlja: 1. Uvod, 2. Tragom zakučkih Kaštelana, 3. Dokumenti zakučkih kaštelana o poljičkom društvu, 4. Žena u poljičkom društvu, 5. Paleografsko-diplomatička raščlamba hrvatskoćiriličnih dokumenata zakučkih Kaštelana, 6. Regesti isprava zakučkih Kaštelana, 7. Zaključak, 8. Izvori i literatura. Rad je popraćen i sa sedam priloga (karta, tablica, rodoslovlje, četiri isječka faksimila isprava). Magistarski rad opremljen je podnožnim bilješkama/bibliografskim referencama (380), koje su usklađene i dosljedne kroz cijeli rad te sažetkom na hrvatskom i engleskom jeziku. Izvori i literatura podijeljeni su na tri dijela – “Neobjavljeni izvoriˮ gdje su navedene dvije zbirke, u dijelu “Objavljeni izvoriˮ navedeno je devet bibl