hrvatski

Odnos samopoimanja, subjektivne dobrobiti i školskoga uspjeha tijekom adolescencije

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi odnos samopoimanja, subjektivne dobrobiti te školskoga uspjeha predadolescenata i adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 180 učenika i 301 učenica u dobi od 10 do 17 godina (M=12.45 godina, SD=2.66) iz dvije osnovne i dvije srednje škole s područja grada Splita. Kako bi se ostvario cilj istraživanja, primijenjeni su sljedeći upitnici: Upitnik općih podataka, Upitnik samoefikasnosti za djecu i adolescente, Skala zadovoljstva vlastitom obitelji, Kratki oblik skale usamljenosti te Skala općeg samopoštovanja. Rezultati su pokazali da djevojke ostvaruju viši uspjeh iz Hrvatskog jezika u odnosu na mladiće te da su se mladići procijenili emocionalno efikasnijima u odnosu na djevojke. S obzirom na dob, predadolescenti su u odnosu na starije adolescente zadovoljniji, uspješniji u školskim postignućima te iskazuju višu akademsku samoefikasnost i samopoštovanje. Rezultati regresijskih analiza pokazali su kako su viša akademska samoefikasnost i niža emocionalna samoefikasnost najsnažniji prediktori školskoga postignuća. Prediktorima subjektivne dobrobiti izdvojili su se samopoštovanje i neke facete samoefikasnosti dok školsko postignuće nije značajno doprinjelo objašnjenju razlika u zadovoljstvu životom i obitelji adolescenata. Rezultati upućuju na zaključak da subjektivna dobrobit adolescenata ne doprinosi njihovom školskom postignuću, kao i da školsko postignuće nema značajniju ulogu u subjektivnoj dobrobiti adolescenata. Ovakvi, dijelom neočekivani, rezultati interpretirani su u kontekstu razvojnih promjena u adolescenciji te suvremenoga konteksta odrastanja s modificiranom ulogom škole i školskoga postignuća.

adolescencija ; samopoimanje ; subjektivna dobrobit ; školski uspjeh

nije evidentirano