hrvatski

Rasprostranjenost Gymnosporangium spp. u Dalmaciji s osvrtom na probleme zaštite krušaka

Sažetak: Rasprostranjenost Gymnosporangium spp. u Dalmaciji s osvrtom na probleme zaštite krušaka Uzduž Jadranske obale od Rijeke do Šibenika susrećemo brojne Juniperuse inficirane u velikom postotku (60-70%) s Gymnosporangiumom spp. U unutrašnjem dijelu na području Jelenja, Lokava prema Crikvenici prevladava Juniperus communis L. Osim toga pronašli smo i neke ukrasne Juniperuse koji su inficirani s Gymnosporangiumom. Od Crikvenice do Šibenika uzduž Jadranske magistrale, a u unutrašnjosti linijom od Knina do Obrovca ogromne površine pokrivene su vrstom Juniperus oxycedrus. Kod determinacije roda Gymnosporangium služili smo se ključem Bernoux (1956) i na spomenutom području konstatirali ove specijese: Juniperus oxycedrus L. 1. Gymnosporangium clavariaeforme (Jacq) D. C. - Juniperus communis L. 2. Gymnosporangium fuscum D, C (Sabinae) (Dick) Wint. - Juniperus oxycedrus L. 3. Gymnosporangium gracile (Pat.) - Juniperus oxycedrus L. Kako su svi specijesi Gymnosporangium parazitski a velika većina heterecijska, potrebno je obratiti pažnju na domaćina na kojem dolazi picno-ecidijska faza. Zaraze s ecidijama nalazili smo na Crataegus oxyacantha L i samoniklim kruškama. Međutim, štete koje su za nas najinteresantnije nastaju na plantažama krušaka. Na području Smiljčića zasađeno je 47 ha s kruškama. Čitav nasad okružen je brojnim grmovima vrste Juniperus oxycedrus, koji je sastavni dio tamošnje vegetacije, tako da su zastupljena oba domaćina Gymnosporangiuma. Prema Grassu (1972) Gumnosporangium Sabinae (Dick) Wint. je sinonim za Gymnosporangium clavariaeforme (Jacq.) DC. i u svojoj piknoecidijskoj fazi parazitira na kruški. Štete na kruškama mogu biti znatne, jer do infekcije može doći na granama, osim na listovima i plodovima. Time nastaju štete, kod formiranja krošnje, naročito na mladim nasadima. Poljoprivredna znanstvena smotra - Agriculturae Conspectus Scientificus, 1976 ; 39 (49): 405-406. Budući da se štete od bolesti mogu spriječiti uklanjanjem Juniperusa 500-700 met. od nasada ili preventivnim pravovremenim prskanjem fungicidima, mi smo se odlučili na preventivnu primjenu fungicida, jer u našem slučaju nije moguće ukloniti Juniperuse iz okoline voćnjaka. Radeći na ovom problemu, utvrdili smo, da rokovi prskanja, koji se navode u literaturi ne odgovaraju ovom klimatskom području. Radi provođenja zaštite u optimalnom roku pratili smo razvoj teleuto stadija Gymnosporangiuma na Juniperus oxycedrus. Pokusom je utvrđeno, da do infekcije krušaka dolazi vrlo rano već potkraj ožujka. Rok za tretiranje određujemo na bazi praćenja razvoja gljive na borovici, utvrđivanja klijavosti spora i praćenjem srednje dnevne temperature, koja treba da iznosi 10°C ili više. Paralelno smo ispitali efikasnost nekih novijih fungicida

Gymnosporangium spp. krušaka, Hrvatska

BIOSIS Number 14029946