hrvatski

Suvremena hrvatska teologija

Autor se u uvodniku osvrće na polustoljetnu povijest suvremene hrvatske teologije. Obilježavanje pedesete obljetnice otvaranja Drugoga vatikanskog koncila daje priliku za istraživanje i vrednovanje doprinosa hrvatskih teologa u tumačenju i prihvaćanju slova i duha Koncila. Gotovo da nema koncilske teme koja sadrži nove teološke naglaske i poglede, ali i značajnije liturgijske pomake i pastoralne inicijative a da nije pomno razmatrana u hrvatskim teološkim i pastoralnim krugovima. Usprkos Crkvi nesklonim društveno-političkim prilikama, Hrvatska teologija prati u korak i postkoncilsku crkvenu problematiku. Nova društveno-politička stvarnost u samostalnoj državi, posebno Domovinski rata nudi teologiji u Hrvatskoj teme vezane uz rat i mir, kao što su praštanje, pomirenje, solidarnost, dijalog, socijalna pravednost, a u razdoblju nakon reintegracije okupiranih područja sve više u hrvatskoj teologiji prevladavaju teme zajedničke širem europskom društvenom i duhovnom kontekstu, kao što je pitanje ljudskih prava i sloboda, ekologija, migracije, bioetička pitanja, itd. Hrvatskoj teologiji tek predstoji napor da preciznije odredi svoj doprinos europskoj i svjetskoj teološkoj misli. Osebujan i izazovan zemljopisni prostor kao i burna povijest, osobito nedavna, za to joj mogu biti veliko nadahnuće.

hrvatsko društvo, hrvatska teologija, Drugi vatikanski koncil, Teološko-pastoralni tjedan, biskupska sinoda, društvene vrednote, teologija povijesti

nije evidentirano