hrvatski

Diplomski radovi iz heraldike. Lorena Slatina: Heraldička baština zagrebačke katedrale

Diplomski rad Lorene Slatina Heraldička baština zagrebačke katedrale sadrži 296 stranica teksta i 742 bilješke te je opremljen s 142 numerirana slikovna priloga i 2 zasebna priloga. Izrađen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića. Pristupnica Lorena Slatina, studentica Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti spomenutoga Odsjeka za povijest napisala je vrlo opsežan rad, koji prelazi uobičajene okvire jednog diplomskog rada, budući je opremljen uistinu brojnim i kvalitetnim slikovnim prilozima. Obrana diplomskog rada održana je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 22. veljače 2019. pred povjerenstvom prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednica), te doc. dr. sc. Tomislav Galović i izv. prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus. Unutar svoje vrlo bogate povijesti Zagrebačka biskupija, kasnije nadbiskupija, iz razdoblja srednjega vijeka i novog vijeka te modernog i suvremenog doba sačuvala je brojne spomenike i svjedočanstva svoje devetostoljetne povijesti pa tako i one heraldičke provenijencije. Rad predstavlja sintezu istraživačkih spoznaja na polju heraldičke baštine zagrebačke katedrale. Uz postojeće i poznate, sada su registrirani i oni heraldički spomenici koji su bili slabo ili uopće nepoznati široj javnosti i zainteresiranoj znanstvenoj zajednici. Analizirana građa objedinjuje crkvenu, vojnu i vladarsku heraldiku od srednjovjekovnih početaka zagrebačke katedrale do njezina suvremenog doba. Treba istaknuti da se velik dio grbova, osim na samoj građevini, nalazi i na različitim predmetima u Riznici katedrale. Za potrebe ovoga rada izrađena je fotodokumentaciju grbova na vanjskim i unutrašnjim zidinama katedrale, te na vrijedim vitrajima koji datiraju iz vremena biskupa/nadbiskupa Jurja Haulika. No, kako bi građa bila što potpunija pristupnica je u svoj istraživački zadatak uključila i druge institucije koje čuvaju heraldičku građu vezanu za katedralu. To su ponajprije Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski državni arhiv i Muzej grada Zagreba. Metodološki, svaki grb u katedrali pridružen je njegovom vlasniku uz popratni kratki životopis. Za potrebe ovoga rada sva dostupna heraldička, sfragistička i liturgijska građa kvalitetno je f o t o g r a f i r a n a i p r i l o ž e n a u z pripadajuća poglavlja i potpoglavlja, a također i na zasebnom DVD-u. Većinu fotografije u radu potpisuje p r o f e s i o n a l n i f o t o g r a f S a š a Ćetković. U radu se ističu velike zasluge jednog od najistaknutijih crkvenih povjesničara i poznavatelja pisanih spomenika Zagrebačke biskupije Ivana Krstitelja Tkalčića. Također je konzultirana i druga brojna literatura o biskupskom i kaptolskom Zagrebu odnosno o Slobodnom i Kraljevskom gradu Zagrebu. Sadržajno je diplomski rad strukturiran od Uvoda u kojem se definiraju metode istraživanja i prikupljanja građe te šest zasebnih, većih poglavlja. U drugom poglavlju donosi se prikaz opće kronologije i povijesni pregled gradnje zagrebačke katedrale s podcjelinama: Biskupski i kaptolski Zagreb i kraljevski Gradec ; Osnutak Zagrebačke biskupije – odnosno – pregled povijesti izgradnje zagrebačke katedrale gdje je naglasak stavljen na Riznicu zagrebačke katedrale i Kratak životopis Hermana Bolléa. Središnje je treće poglavlje Grbovi crkvenih dostojanstvenika. Tu s u o b r a đ e n i g r b o v i k a n o n i k a , biskupski i nadbiskupski grbovi (tj. grbovi sa starog portala zagrebačke prvostolnice i jedan nepoznati grb). Potom slijede životopisi nadbiskupa i kardinala s njihovim grbovima te papinski grbovi. U četvrtom poglavlju obrađeni su velikaški grbovi u tri skupine prema rangu: plemićki, grofovski i banski. Peto poglavlje posvećeno je Glagoljskom natpisu Družbe “Braće Hrvatskog zmaja” u katedrali, a šesto Grbu Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Zasebno su pak obrađeni u sedmom poglavlju grbovi grada Zagreba, tj. grb Gradeca i grb Kaptola te zastava Zagrebačkog kaptolskog vojničkog zbora. U radu se zaključno ističe kako „većina grbova nađena u katedrali ne postoji niti zabilježena, a nikako blazonirana u dosadašnjoj literaturi. Stoga je ovaj rad prikaz “novih” grbova prema postojećim blazonima njihovih vlasnika…“. U devetom poglavlju naslovljenom Prilozi donesene su ilustracije grbova papa Pija XII., Ivana XXIII. i Pavla VI. te Pečatnjak br. 45. iz publikacije: Antun Ivandija Zbirka pečatnjaka (u: Inventar Riznice zagrebačke katedrale, Metali, sv. 2. Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1986.). Na kraju rada nalazi se Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te Bibliografija koja raspoređena na korištenu arhivsku građu, literaturu, film, internet stranice, enciklopedije i leksikone. Opravdan je zaključak pristupnice kako bi ovaj rad „trebao biti trag novim istraživačkim skupinama (znanstvenicima, heraldičarima, povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima i dr.) da osvijetle začetak nastanka zagrebačke katedrale te sve njeno bogatstvo i baštinu kroz proučavanje grbova i njima pripadajućih ličnosti“. Diplomski rad Lorene Slatina Heraldička baština zagrebačke katedrale osmišljen je i realiziran kao sustavni pregled, rekapitulacija postojećih spoznaja, ali i terensko istraživanje samog sakralnoga zdanja – zagrebačke katedrale, pa time ujedno i vrijedno istraživanje ukupne heraldičke baštine u Hrvatskoj.

diplomski radovi iz heraldike ; Lorena Slatina ; Heraldička baština zagrebačke katedrale

Http://hgzd.hr/grb-i-zastava/

engleski

Graduate Theses in Heraldry. Lorena Slatina: The Heraldic Heritage of Zagreb Cathedral

Diplomski rad Lorene Slatina Heraldička baština zagrebačke katedrale sadrži 296 stranica teksta i 742 bilješke te je opremljen s 142 numerirana slikovna priloga i 2 zasebna priloga. Izrađen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića. Pristupnica Lorena Slatina, studentica Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti spomenutoga Odsjeka za povijest napisala je vrlo opsežan rad, koji prelazi uobičajene okvire jednog diplomskog rada, budući je opremljen uistinu brojnim i kvalitetnim slikovnim prilozima. Obrana diplomskog rada održana je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 22. veljače 2019. pred povjerenstvom prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednica), te doc. dr. sc. Tomislav Galović i izv. prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus. Unutar svoje vrlo bogate povijesti Zagrebačka biskupija, kasnije nadbiskupija, iz razdoblja srednjega vijeka i novog vijeka te modernog i suvremenog doba sačuvala je brojne spomenike i svjedočanstva svoje devetostoljetne povijesti pa tako i one heraldičke provenijencije. Rad predstavlja sintezu istraživačkih spoznaja na polju heraldičke baštine zagrebačke katedrale. Uz postojeće i poznate, sada su registrirani i oni heraldički spomenici koji su bili slabo ili uopće nepoznati široj javnosti i zainteresiranoj znanstvenoj zajednici. Analizirana građa objedinjuje crkvenu, vojnu i vladarsku heraldiku od srednjovjekovnih početaka zagrebačke katedrale do njezina suvremenog doba. Treba istaknuti da se velik dio grbova, osim na samoj građevini, nalazi i na različitim predmetima u Riznici katedrale. Za potrebe ovoga rada izrađena je fotodokumentaciju grbova na vanjskim i unutrašnjim zidinama katedrale, te na vrijedim vitrajima koji datiraju iz vremena biskupa/nadbiskupa Jurja Haulika. No, kako bi građa bila što potpunija pristupnica je u svoj istraživački zadatak uključila i druge institucije koje čuvaju heraldičku građu vezanu za katedralu. To su ponajprije Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski državni arhiv i Muzej grada Zagreba. Metodološki, svaki grb u katedrali pridružen je njegovom vlasniku uz popratni kratki životopis. Za potrebe ovoga rada sva dostupna heraldička, sfragistička i liturgijska građa kvalitetno je f o t o g r a f i r a n a i p r i l o ž e n a u z pripadajuća poglavlja i potpoglavlja, a također i na zasebnom DVD-u. Većinu fotografije u radu potpisuje p r o f e s i o n a l n i f o t o g r a f S a š a Ćetković. U radu se ističu velike zasluge jednog od najistaknutijih crkvenih povjesničara i poznavatelja pisanih spomenika Zagrebačke biskupije Ivana Krstitelja Tkalčića. Također je konzultirana i druga brojna literatura o biskupskom i kaptolskom Zagrebu odnosno o Slobodnom i Kraljevskom gradu Zagrebu. Sadržajno je diplomski rad strukturiran od Uvoda u kojem se definiraju metode istraživanja i prikupljanja građe te šest zasebnih, većih poglavlja. U drugom poglavlju donosi se prikaz opće kronologije i povijesni pregled gradnje zagrebačke katedrale s podcjelinama: Biskupski i kaptolski Zagreb i kraljevski Gradec ; Osnutak Zagrebačke biskupije – odnosno – pregled povijesti izgradnje zagrebačke katedrale gdje je naglasak stavljen na Riznicu zagrebačke katedrale i Kratak životopis Hermana Bolléa. Središnje je treće poglavlje Grbovi crkvenih dostojanstvenika. Tu s u o b r a đ e n i g r b o v i k a n o n i k a , biskupski i nadbiskupski grbovi (tj. grbovi sa starog portala zagrebačke prvostolnice i jedan nepoznati grb). Potom slijede životopisi nadbiskupa i kardinala s njihovim grbovima te papinski grbovi. U četvrtom poglavlju obrađeni su velikaški grbovi u tri skupine prema rangu: plemićki, grofovski i banski. Peto poglavlje posvećeno je Glagoljskom natpisu Družbe “Braće Hrvatskog zmaja” u katedrali, a šesto Grbu Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Zasebno su pak obrađeni u sedmom poglavlju grbovi grada Zagreba, tj. grb Gradeca i grb Kaptola te zastava Zagrebačkog kaptolskog vojničkog zbora. U radu se zaključno ističe kako „većina grbova nađena u katedrali ne postoji niti zabilježena, a nikako blazonirana u dosadašnjoj literaturi. Stoga je ovaj rad prikaz “novih” grbova prema postojećim blazonima njihovih vlasnika…“. U devetom poglavlju naslovljenom Prilozi donesene su ilustracije grbova papa Pija XII., Ivana XXIII. i Pavla VI. te Pečatnjak br. 45. iz publikacije: Antun Ivandija Zbirka pečatnjaka (u: Inventar Riznice zagrebačke katedrale, Metali, sv. 2. Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1986.). Na kraju rada nalazi se Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te Bibliografija koja raspoređena na korištenu arhivsku građu, literaturu, film, internet stranice, enciklopedije i leksikone. Opravdan je zaključak pristupnice kako bi ovaj rad „trebao biti trag novim istraživačkim skupinama (znanstvenicima, heraldičarima, povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima i dr.) da osvijetle začetak nastanka zagrebačke katedrale te sve njeno bogatstvo i baštinu kroz proučavanje grbova i njima pripadajućih ličnosti“. Diplomski rad Lorene Slatina Heraldička baština zagrebačke katedrale osmišljen je i realiziran kao sustavni pregled, rekapitulacija postojećih spoznaja, ali i terensko istraživanje samog sakralnoga zdanja – zagrebačke katedrale, pa time ujedno i vrijedno istraživanje ukupne heraldičke baštine u Hrvatskoj.

Graduate Theses in Heraldry ; Lorena Slatina ; The Heraldic Heritage of Zagreb Cathedral

Http://hgzd.hr/grb-i-zastava/