Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Leksikon hrvatske heraldike – heraldičari (15): Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783. – 1849.) (CROSBI ID 270681)

Prilog u časopisu | ostalo

Galović, Tomislav Leksikon hrvatske heraldike – heraldičari (15): Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783. – 1849.) / Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (15): Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783–1849) // Grb i zastava, XIII (2019), 25; 3-4

Podaci o odgovornosti

Galović, Tomislav

hrvatski

Leksikon hrvatske heraldike – heraldičari (15): Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783. – 1849.)

Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (Ivan Labaš ; Joannes Nepomucenes Labas/Labass de Blaskowecz) po zvanju sudac, hrvatski je heraldičar, numizmatičar, genealog, bibliofil, kolekcionar i antikvar rođen najvjerojatnije 1783. godine (jer je u matici umrlih zabilježeno da je umro u 65. godini života), no mjesto rođenja za sada nije poznato. (U literaturi se navodi i podatak da je rođen /8. ožujka/ 1783. u Zagrebu, ali za sada to nije moguće provjeriti ; u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi se godina 1875. ; također ga se pogrešno zna poistovjećivati s istoimenim svećenikom koji je djelovao u Čazmanskom arhiđakonatu). Ujak je Ivana Kukuljevića Sakcinskog s kojim je komunicirao o različitim pitanjima iz hrvatske povijesti, posebice o povijesti plemstava. Prevodio je s latinskog na hrvatski. Od 1804. bio je prisjednik, a od 1805. do 1847. sudac Sudbenoga stola Varaždinske županije. Bio je od 1807. i prisjednik Sudbenoga stola Zagrebačke županije. U literaturi se za Labaša tvrdi da je bio „tipični zakašnjeli alkemičar u Hrvatskoj“ koji je nastojao pretvaranja neplemenita metala u plemenit dobiti zlato na svom imanju u selu Lovrečan kraj Zlatara. Bio je antikvar koji se zanimao za numizmatiku te je dio vlastite zbirke grčkoga i rimskoga novca prodao 1816. godine Narodnomu muzeju u Pešti, a ostali Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu i dr. Podupro je inicijativu da se utemelji Narodni muzej u Zagrebu. No, Labaš je prikupljao starinski novac ne samo kao kolekcionar već i sa znanstvenim interesom kao što to pokazuju serije numizmatičkih radova i rasprava koje su bile u njegovom posjedu.Pripadao je krugu tzv. “Biblijskog društva” zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca koje je trebalo prevesti čitavu Bibliju na hrvatski (kajkavski) književni jezik, te je tada izradio prijevod Knjige o Jobu (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb /NSK/, Rukopis /R/ 3505). Osim toga poznat je Labašev autograf i prijepis rukopisa Disputatio de lapide sepulchrali in orphanotropii ecclesia s. Nicolai Zagrabiae (NSK, R 6572) dok se određeni zapisi njegovom rukom nalaze u dva tiskana izdanja Calendarium Zagrabiense iz 1806. i 1815. godine. U heraldičkom pogledu Labaš je kao rezultat svoga rada sastavio rukopis u tri (3) knjige koji sadrži (nacrtane) grbovehrvatskih županija i gradova, te grbove hrvatskih plemićkih obitelji (npr. grb Nelipića). Završio ga je 1840. godine. Taj je „Labašev grbovnik“ bio prvi pokušaj cjelovitog grbovnika Hrvatske i Slavonije. Do 1945. godine nalazio se u posjedu njegovih obiteljskih baštinika (u Zagrebu kod Antuna pl. Labaša /1887. – 1959./, kapetana bojnog broda u miru, u Kraljevskoj mornarici), a gdje je danas nije poznato. Međutim, poznat je i sačuvan prijepis toga grbovnika koji je izradio I. Kukuljević Sakcinski, a čuva se u Hrvatskom državnom arhivu: HR-HDA- 887. Zbirka grbova obitelji Hrvatske i Slavonije (1840-1883). Upravo je Ivan Bojničić Kninski (1858. – 1925.) svoje kapitalno djelo Der Adel von Kroatien und Slavonien (Plemstvo Hrvatske i Slavonije, Nürnberg 1899.) izradio na temelju Labaševa rukopisnog grbovnika hrvatskoga plemstva. Unatoč tomu, u Labaševu grbovniku nalazi se još 115 obiteljskih grbova koji nisu zastupljeni u Bojničićevu djelu. „Labašev grbovnik“ korišten je i pri izradi Heraldičkog zbornika. Zbornika plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini I-II (1938. i 1939., ur. V. A. Duišin) citiran kao: LB. g. – Labaš Blaškovečki Ivan-Nep. pl. »Grbovnica m/s., 1840, sada u posjedu porodice u Zagrebu«. Labaševa bogata obiteljska knjižnica, koja se sredinom 19. st. nalazila u obiteljskoj kuriji u selu Lovrečan kod Zlatara, brojila je – prema sačuvanom rukopisu Cathalogus Bibliothecae Ioannis Nep. Labas (NSK, R 3607) – preko 5500 naslova uglavnom humanističke tematike. Danas je tek djelomično od toga knjiškog blaga pohranjeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kamo je dospjela koncem 19. st. u sklopu ostavštine Ljudevita Gaja. Državni arhiv u Varaždinu čuva nešto od Labaševe korespondencije. Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki umro je 2. siječnja 1849. u Lovrečanu kraj Zlatar Bistrice. U matici umrlih župe Zlatar zapisano je da je Labaš umro u 65. godini života i da je bio „slavne gradjomeđe zahvalni veliki sudac“. O Labaševu životu i djelu vidi:Ivan Majnarić i Ivan Armanda „Labaš, Ivan (Labaš Blaškovečki, Ivan Nepomuk), kolekcionar i heraldičar (?, 1785 - Lovrečan kraj Zlatar Bistrice, 2. I. 1849)“, Hrvatski biografski leksikon 8 (2013): s. v. ; Gjuro Szabo, Kroz Hrvatsko Zagorje, Zagreb: Knjižara Vasić (Vasić i Horvat), 1939., 80, 186 ; Viktor Antun Duišin, „Hrvatski heraldičari i genealozi“, Glasnik heraldike (Zagreb) II (1938) 5-6-7-8: 21-22 ; V. A. Duišin, (uz suradnju: Aleksandra Kulmera, Milana Praunspergera, Alfreda Makanca, Ivana Dominisa i Bartola Zmajića), Heraldički zbornik. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, knjiga I, (A-H), Zagreb: Vlastita naklada, 1938., XII, LXX ; 134, 150, 186, 194, 233, 267 ; V. A. Duišin, (uz suradnju: A. Kulmera, M. Praunspergera, A. Makanca, I. Dominisa i B. Zmajića), Heraldički zbornik. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, knjiga II, 1. sv., (I-J), Zagreb: Vlastita naklada, 1939., 34, 50, 64 ; Bartol Zmajić, „Razvitak heraldike u banskoj Hrvatskoj“, Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva XI (1945), 43-58 (54) ; Vjekoslav Noršić, „Genealožki podatci o plemićkim porodicama iz matica župe Zlatar“, Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva XI (1945): 187-232 (220, 232) ; Ivan Rengjeo, „Stariji hrvatski numizmatičari“, Numizmatika – Vjesnik Numizmatičkog društva u Zagrebu V (1953): 60-81 (66-67) ; Vodič kroz arhivsku građu Arhiva Hrvatske u Zagrebu, sv. 41., Zagreb 1964., 76-77 ; Stjepan Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo: Istorijski arhiv Kraljevo (Biblioteka časopisa »Naša prošlost«, knj. 3), 1971., 127 ; Bartol Zmajić, „Pečat sa grbom kneza Ivana II. Nelipića“, Arhivski vjesnik 19-20 (1976-1977 [1977]), 19-20, 237-239 + 1. tab. (239) ; Marko Atlagić, Grbovi plemstva u Slavoniji 1700- 1918, Čakovec: RO „Zrinski“ TIZ Čakovec – Povijesno društvo Pakrac-Daruvar-Grubišno polje (Biblioteka posebnih izdanja 25), 1982., 12 ; Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, knj. 1, obradio Šime Jurić, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1991., str. 264 (br. 598) ; Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, knj. 5, obradio Šime Jurić, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 1997., str. 154 (br. 3203) ; Ivan Majnarić, „Izvori za povijest plemstva – Pregled s osvrtom na Hrvatski državni arhiv“, Povijesni prilozi XXXI (2006) 31: 23-37 (30) ; Tomislav Galović – Emir O. Filipović, „Prilog bibliografiji radova o heraldici (s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu)“, Arhivski vjesnik LI (2008): 161-226 (163) ; Tomislav Galović, „Hrvatska heraldička periodika: Vitezović i Glasnik heraldike“, Arhivski vjesnik LII (2009): 81-127 (112) ; Vicko Kapitanović, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet – Odsjek za povijest (Udžbenici Sveučilišta u Splitu – Manualia Universitatis studiorum Spalatensis ; Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilište u Splitu – Editiones Facultatis Philosophicae Universitatis Spalatensis. 1. Manualia Facultatis Philosophicae Spalatensis), 2012., 311 ; Alojz Jembrih, „'Vrhovćeva Biblija': Je li joj se iznova u trag ušlo?“, Kairos – Evanđeoski teološki časopis VI (2012) 1: 89-101 ; Snježana Paušek-Baždar, Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća, Zagreb: Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2017. ; Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ – korespondencija, sign. HRDAVŽ- 532, pismo br. 631 | Pismo Ivana Nepomuka Labaša Ivanu Kukuljeviću, Lovrečan, 22. VI. 1848.) dostupno na: https://davz.eindigo.net/?pr=iiif.v.a&id=10771&tify= {;"view":"info"};.

Leksikon hrvatske heraldike, heraldičari, Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783. – 1849.)

Http://hgzd.hr/grb-i-zastava/ Zahvalni smo gospodinu Ladislavu Dobrici iz Hrvatskog državnog arhiva za pomoć pri izradi ovog članka.

engleski

Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (15): Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783–1849)

Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (Ivan Labaš ; Joannes Nepomucenes Labas/Labass de Blaskowecz) po zvanju sudac, hrvatski je heraldičar, numizmatičar, genealog, bibliofil, kolekcionar i antikvar rođen najvjerojatnije 1783. godine (jer je u matici umrlih zabilježeno da je umro u 65. godini života), no mjesto rođenja za sada nije poznato. (U literaturi se navodi i podatak da je rođen /8. ožujka/ 1783. u Zagrebu, ali za sada to nije moguće provjeriti ; u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi se godina 1875. ; također ga se pogrešno zna poistovjećivati s istoimenim svećenikom koji je djelovao u Čazmanskom arhiđakonatu). Ujak je Ivana Kukuljevića Sakcinskog s kojim je komunicirao o različitim pitanjima iz hrvatske povijesti, posebice o povijesti plemstava. Prevodio je s latinskog na hrvatski. Od 1804. bio je prisjednik, a od 1805. do 1847. sudac Sudbenoga stola Varaždinske županije. Bio je od 1807. i prisjednik Sudbenoga stola Zagrebačke županije. U literaturi se za Labaša tvrdi da je bio „tipični zakašnjeli alkemičar u Hrvatskoj“ koji je nastojao pretvaranja neplemenita metala u plemenit dobiti zlato na svom imanju u selu Lovrečan kraj Zlatara. Bio je antikvar koji se zanimao za numizmatiku te je dio vlastite zbirke grčkoga i rimskoga novca prodao 1816. godine Narodnomu muzeju u Pešti, a ostali Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu i dr. Podupro je inicijativu da se utemelji Narodni muzej u Zagrebu. No, Labaš je prikupljao starinski novac ne samo kao kolekcionar već i sa znanstvenim interesom kao što to pokazuju serije numizmatičkih radova i rasprava koje su bile u njegovom posjedu.Pripadao je krugu tzv. “Biblijskog društva” zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca koje je trebalo prevesti čitavu Bibliju na hrvatski (kajkavski) književni jezik, te je tada izradio prijevod Knjige o Jobu (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb /NSK/, Rukopis /R/ 3505). Osim toga poznat je Labašev autograf i prijepis rukopisa Disputatio de lapide sepulchrali in orphanotropii ecclesia s. Nicolai Zagrabiae (NSK, R 6572) dok se određeni zapisi njegovom rukom nalaze u dva tiskana izdanja Calendarium Zagrabiense iz 1806. i 1815. godine. U heraldičkom pogledu Labaš je kao rezultat svoga rada sastavio rukopis u tri (3) knjige koji sadrži (nacrtane) grbovehrvatskih županija i gradova, te grbove hrvatskih plemićkih obitelji (npr. grb Nelipića). Završio ga je 1840. godine. Taj je „Labašev grbovnik“ bio prvi pokušaj cjelovitog grbovnika Hrvatske i Slavonije. Do 1945. godine nalazio se u posjedu njegovih obiteljskih baštinika (u Zagrebu kod Antuna pl. Labaša /1887. – 1959./, kapetana bojnog broda u miru, u Kraljevskoj mornarici), a gdje je danas nije poznato. Međutim, poznat je i sačuvan prijepis toga grbovnika koji je izradio I. Kukuljević Sakcinski, a čuva se u Hrvatskom državnom arhivu: HR-HDA- 887. Zbirka grbova obitelji Hrvatske i Slavonije (1840-1883). Upravo je Ivan Bojničić Kninski (1858. – 1925.) svoje kapitalno djelo Der Adel von Kroatien und Slavonien (Plemstvo Hrvatske i Slavonije, Nürnberg 1899.) izradio na temelju Labaševa rukopisnog grbovnika hrvatskoga plemstva. Unatoč tomu, u Labaševu grbovniku nalazi se još 115 obiteljskih grbova koji nisu zastupljeni u Bojničićevu djelu. „Labašev grbovnik“ korišten je i pri izradi Heraldičkog zbornika. Zbornika plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini I-II (1938. i 1939., ur. V. A. Duišin) citiran kao: LB. g. – Labaš Blaškovečki Ivan-Nep. pl. »Grbovnica m/s., 1840, sada u posjedu porodice u Zagrebu«. Labaševa bogata obiteljska knjižnica, koja se sredinom 19. st. nalazila u obiteljskoj kuriji u selu Lovrečan kod Zlatara, brojila je – prema sačuvanom rukopisu Cathalogus Bibliothecae Ioannis Nep. Labas (NSK, R 3607) – preko 5500 naslova uglavnom humanističke tematike. Danas je tek djelomično od toga knjiškog blaga pohranjeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kamo je dospjela koncem 19. st. u sklopu ostavštine Ljudevita Gaja. Državni arhiv u Varaždinu čuva nešto od Labaševe korespondencije. Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki umro je 2. siječnja 1849. u Lovrečanu kraj Zlatar Bistrice. U matici umrlih župe Zlatar zapisano je da je Labaš umro u 65. godini života i da je bio „slavne gradjomeđe zahvalni veliki sudac“. O Labaševu životu i djelu vidi:Ivan Majnarić i Ivan Armanda „Labaš, Ivan (Labaš Blaškovečki, Ivan Nepomuk), kolekcionar i heraldičar (?, 1785 - Lovrečan kraj Zlatar Bistrice, 2. I. 1849)“, Hrvatski biografski leksikon 8 (2013): s. v. ; Gjuro Szabo, Kroz Hrvatsko Zagorje, Zagreb: Knjižara Vasić (Vasić i Horvat), 1939., 80, 186 ; Viktor Antun Duišin, „Hrvatski heraldičari i genealozi“, Glasnik heraldike (Zagreb) II (1938) 5-6-7-8: 21-22 ; V. A. Duišin, (uz suradnju: Aleksandra Kulmera, Milana Praunspergera, Alfreda Makanca, Ivana Dominisa i Bartola Zmajića), Heraldički zbornik. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, knjiga I, (A-H), Zagreb: Vlastita naklada, 1938., XII, LXX ; 134, 150, 186, 194, 233, 267 ; V. A. Duišin, (uz suradnju: A. Kulmera, M. Praunspergera, A. Makanca, I. Dominisa i B. Zmajića), Heraldički zbornik. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, knjiga II, 1. sv., (I-J), Zagreb: Vlastita naklada, 1939., 34, 50, 64 ; Bartol Zmajić, „Razvitak heraldike u banskoj Hrvatskoj“, Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva XI (1945), 43-58 (54) ; Vjekoslav Noršić, „Genealožki podatci o plemićkim porodicama iz matica župe Zlatar“, Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva XI (1945): 187-232 (220, 232) ; Ivan Rengjeo, „Stariji hrvatski numizmatičari“, Numizmatika – Vjesnik Numizmatičkog društva u Zagrebu V (1953): 60-81 (66-67) ; Vodič kroz arhivsku građu Arhiva Hrvatske u Zagrebu, sv. 41., Zagreb 1964., 76-77 ; Stjepan Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo: Istorijski arhiv Kraljevo (Biblioteka časopisa »Naša prošlost«, knj. 3), 1971., 127 ; Bartol Zmajić, „Pečat sa grbom kneza Ivana II. Nelipića“, Arhivski vjesnik 19-20 (1976-1977 [1977]), 19-20, 237-239 + 1. tab. (239) ; Marko Atlagić, Grbovi plemstva u Slavoniji 1700- 1918, Čakovec: RO „Zrinski“ TIZ Čakovec – Povijesno društvo Pakrac-Daruvar-Grubišno polje (Biblioteka posebnih izdanja 25), 1982., 12 ; Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, knj. 1, obradio Šime Jurić, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1991., str. 264 (br. 598) ; Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, knj. 5, obradio Šime Jurić, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 1997., str. 154 (br. 3203) ; Ivan Majnarić, „Izvori za povijest plemstva – Pregled s osvrtom na Hrvatski državni arhiv“, Povijesni prilozi XXXI (2006) 31: 23-37 (30) ; Tomislav Galović – Emir O. Filipović, „Prilog bibliografiji radova o heraldici (s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu)“, Arhivski vjesnik LI (2008): 161-226 (163) ; Tomislav Galović, „Hrvatska heraldička periodika: Vitezović i Glasnik heraldike“, Arhivski vjesnik LII (2009): 81-127 (112) ; Vicko Kapitanović, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet – Odsjek za povijest (Udžbenici Sveučilišta u Splitu – Manualia Universitatis studiorum Spalatensis ; Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilište u Splitu – Editiones Facultatis Philosophicae Universitatis Spalatensis. 1. Manualia Facultatis Philosophicae Spalatensis), 2012., 311 ; Alojz Jembrih, „'Vrhovćeva Biblija': Je li joj se iznova u trag ušlo?“, Kairos – Evanđeoski teološki časopis VI (2012) 1: 89-101 ; Snježana Paušek-Baždar, Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća, Zagreb: Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2017. ; Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ – korespondencija, sign. HRDAVŽ- 532, pismo br. 631 | Pismo Ivana Nepomuka Labaša Ivanu Kukuljeviću, Lovrečan, 22. VI. 1848.) dostupno na: https://davz.eindigo.net/?pr=iiif.v.a&id=10771&tify= {;"view":"info"};.

Lexicon of Croatian Heraldry, Croatian Heraldists, Ivan Nepomuk Labaš Blaškovečki (1783–1849)

Http://hgzd.hr/grb-i-zastava/ Zahvalni smo gospodinu Ladislavu Dobrici iz Hrvatskog državnog arhiva za pomoć pri izradi ovog članka.

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

XIII (25)

2019.

3-4

objavljeno

1846-3827

Povezanost rada

Povijest