hrvatski

Organizacija parkiranja u urbanim područjima

Naklada Kvarner d.o.o. Novi Vinodolski i Sveučilište Sjever Koprivnica izdavači su sveučilišnog udžbenika s naslovom ORGANIZACIJA PARKIRANJA U URBANIM PODRUČJIMA, Rijeka, 2019. Autor je dr. sc. Robert Maršanić, znanstveni suradnik. Sadašnje, odnosno postojeće stanje parkirnih kapaciteta u urbanim područjima nezadovoljavajuće je zbog nerazvijenog i neafirmiranog znanstvenog pristupa u predviđanju, planiranju, projektiranju i organiziranju parkiranja na osnovi interakcije između namjene površina i generiranja putovanja unutar kojih se pojavljuje problem parkiranja. Izostanak znanstvenog pristupa posljedica je, prije svega, u praktičnom pristupu, koji je ovaj problem rješavao izolirano, odnosno, kao problem broja pravilno i nepravilno parkiranih automobila u raspoloživom prostoru urbanog središta. Sukladno takvoj problematici, u sveučilišnom udžbeniku ORGANIZACIJA PARKIRANJA U URBANIM PODRUČJIMA, određen je znanstveni problem istraživanja: Premda su mnogobrojni problemi parkiranja automobila u Republici Hrvatskoj prisutni već dvadesetak i više godina, količina aktualnih eksplicitnih, implicitnih, disciplinarnih i višedisciplinarnih znanja, saznanja, teorija, zakonitosti o parkiranju u urbanim područjima, koje posjeduju, stječu i implementiraju nositelji političkih, društvenih, obrazovnih, znanstvenih, gospodarskih, menadžerskih i inih struktura naglašeno je nezadovoljavajuća, a što izravno implicira mnogobrojne negativne posljedice ne samo za domicilno stanovništvo, posjetitelje i potencijalne turiste nego istodobno i za ukupno gospodarstvo na svim razinama te za društvo. Neprijeporna je činjenica da zadovoljenje parkirnih kapaciteta, kao jedan od segmenata prometnog sustava, u urbanim područjima nije ni u praktičnom ni u teorijskom smislu primjereno rješavan, niti je analiziran u onoj mjeri u kojoj bi on trebao biti rješavan i analiziran. Temeljni je uzrok navedenih štetnih posljedica izostanak, nedostatna primjena, ali i ignoriranje osnovnih sustavnih zakonitosti i pravila bez kojih se nedostatak parkirnih kapaciteta ne može primjereno i na zadovoljavajući način riješiti. Nedostatak parkirnih kapaciteta još se uvijek ne definira kao problem u onoj mjeri u kojoj bi se taj problem trebalo naglašavati, odnosno rješavanje problema parkiranja vozila prepušta se u potpunosti lokalnim upravama, a kvalifikacijska struktura kadrova koji se bave tim problemom često nije zadovoljavajuća. Prisutan je neprimjeren kvantum aktualnih eksplicitnih, implicitnih, disciplinarnih i višedisciplinarnih znanja, spoznaja, saznanja i vještina o pojmu parkiranja te neprimjerena osposobljenost menadžera i specijaliziranih stručnjaka koji kreiraju i pridonose razvoju politike parkiranja. Iz svega navedenoga proizlazi da je u dosadašnjim hrvatskim znanstvenim istraživanjima problematika analizirana u ovom sveučilišnom udžbeniku tek djelomično obrađivana te da postoji teorijsko i praktično opravdanje ovakvog istraživanja. Opisana problematika i determinirani znanstveni problem istraživanja o aktualnom fenomenu parkiranja promatranom sa stajališta organizacije parkiranja u urbanim područjima odredili su znanstveni okvir za definiranje znanstvenog projektnog zadatka: Istražiti i konzistentno utvrditi sve relevantne teorijske i praktične značajke i čimbenike organizacije parkiranja u urbanim područjima te sustavno i jednostavno formulirati i predočiti rezultate istraživanja: o izazovima prometa u urbanom području, o značenju parkiranja i parkirališta za urbana područja, o infrastrukturnim elementima parkiranja u urbanim područjima, o dimenzioniranju optimalne veličine parkirnih prostora u urbanim područjima te o mjerama i načinima rješavanja nedostatka parkirnih mjesta u urbanim područjima. Znanstveni problem i predmet istraživanja odnosi se na dva međusobno povezana objekta istraživanja u fokusu edicije ORGANIZACIJA PARKIRANJA U URBANIM PODRUČJIMA, a to su: parkiranje i urbana područja. Imajući na umu složenost i zahtjevnost znanstvenog problema istraživanja, znanstvenog projektnog zadatka i znanstvenih objekata istraživanja elaboriranih u ovoj knjizi postavljena je osnovna znanstvena hipoteza: Znanstvenu paradigmu promišljanja rješenja problema uspješnog i učinkovitog organiziranja parkiranja u urbanim područjima stvaraju znanstvene spoznaje, pravila, načela, zakonitosti, modeli o aktualnim problemima i fenomenima parkiranja urbanih područja u 21. stoljeću, odnosno izazovima prometa u urbanom području, o značenju parkiranja i parkirališta za urbana područja, o infrastrukturnim elementima parkiranja u urbanim područjima, o dimenzioniranju optimalne veličine parkirnih prostora u urbanim područjima te o mjerama i načinima rješavanja nedostatka parkirnih mjesta u urbanim područjima. Selekcionirani i sintetizirani rezultati istraživanja su u knjizi ORGANIZACIJA PARKIRANJA U URBANIM PODRUČJIMA, predstavljeni u šest međusobno povezanih dijelova koji predstavljaju logičnu cjelinu. U prvom dijelu, UVODU, definiran je znanstveni problem istraživanja, znanstveni projektni zadatak i znanstveni objekti istraživanja, zatim osnovna i parcijalne hipoteze, vizija i misija znanstvenog istraživanja te vizija i misija izrade djela, dana je ocjena dosadašnjih istraživanja, navedene su znanstvene metode te je obrazložena struktura edicije. U drugom dijelu, naslovljenom IZAZOVI PROMETA U URBANIM PODRUČJIMA, obrađen je pojam grada kao urbanog područja, zatim razvoj strukture urbanog područja, elementi strukture urbanih područja, vrste urbanih područja sa stajališta prometa, klasifikacija urbanog područja s motrišta prometa, korelacija prostora i prometa u urbanim područjima, uloga parkiranja u prometnim sustavima urbanih područja te organizacija parkiranja – čimbenik racionalnog korištenja prostora u urbanim područjima. ZNAČENJE PARKIRANJA I PARKIRALIŠTA ZA URBANA PODRUČJA naziv je trećeg dijela. U tom su dijelu rezultati istraživanja predočeni u trima tematskim jedinicama, i to: urbana područja – središta prometne atrakcije, temeljne odrednice parkiranja i parkirališta te utjecaj upravljanja parkiranjem na mobilnost automobila u urbanim područjima. Iznimna je pozornost posvećena četvrtom dijelu, naslovljenom INFRASTRUKTURNI ELEMENTI PARKIRANJA U URBANIM PODRUČJIMA. U tom su dijelu elaborirane četiri tematske jedinice: ulična (otvorena) parkirališta, izvanulična (zatvorena) parkirališta, parkirne garaže – evolucija suvremenog načina parkiranja te primjena geografsko informacijskog sustava u upravljanju javnim parkiralištima U petom dijelu, naslova DIMENZIONIRANJE OPTIMALNE VELIČINE PARKIRNIH PROSTORA U URBANIM PODRUČJIMA, obrazložene su tri tematske jedinice: međuodnos urbanog područja i parkirne ponude i potražnje, ekonomsko motrište parkiranja u urbanim područjima te učinci politika parkiranja na kvalitetu prostora urbanih područja. MJERE I NAČINI RJEŠAVANJA NEDOSTATKA PARKIRNIH MJESTA U URBANIM PODRUČJIMA, naslov je šestog dijela u kojem se analiziraju: dinamički prometni znakovi – čimbenici upravljanja ponudom i potražnjom parkirnih mjesta, važnost suvremenog javnog urbanog prijevoza u rješavanju problema parkiranja, značenje „Park & Ride“ sustava u poticanju održive mobilnosti urbanih područja, pojam i razvoj dijeljenja automobila kao načina prijevoza putnika, „carsharing“ – sljedeće razdoblje mobilnosti urbanih područja te primjena „carpooling“ koncepta kao oblika dijeljenja automobila. Da bi određene postavke što zornije bile ilustrirane, u tekst ove edicije ukomponirane su brojne tablice, grafikoni, sheme i fotografije. Na kraju djela nalaze se sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku, navedeni su korišteni bibliografski izvori, popis tablica, popis grafikona, popis shema, kazalo imena, kazalo pojmova, kazalo kratica te bilješka o autoru.

parkiranje, organizacija, urbana područja

nije evidentirano