Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1031015

O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku (knjiga II.)


Galović, Tomislav
O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku (knjiga II.), Rijeka: Povijesno društvo otoka Krka, Općina Malinska Dubašnica, Naklada Kvarner, 2019 (monografija)


Naslov
O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku (knjiga II.)
(Concerning Dubašnica and Its People. Contributions to the History of the Dubašnica Area on Krk Island (Book II.))

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Povijesno društvo otoka Krka, Općina Malinska Dubašnica, Naklada Kvarner

Grad
Rijeka

Godina
2019

Stranica
656

ISBN
978-953-7773-96-0

Ključne riječi
Dubašnica, otok Krk, povijest, lokalna povijest, povijesni izvori
(Dubašnica, island of Krk, history, local history, historical sources)

Sažetak
Sjeverozapadni dio otoka Krka – na morskoj strani omeđen dvama rtovima: Pelovom i Čufom, a u unutrašnjem dijelu otoka graničan s omišaljskim, dobrinjskim i poljičkim krajem te negdašnjim širim teritorijem grada Krka – od 15. stoljeća se u povijesnim vrelima naziva Dubašnica (Dubačnica, Dubasniza). Njezino ime korijen ima u riječi dub, kako se u staroslavenskom jeziku naziva hrast, jer ta vrsta drveta – konkretnije rečeno dubac – prevladava na ovome području. Nekoć je Dubašnicu činilo dvadesetak što većih što manjih sela. Stoga se užom ili povijesnom Dubašnicom smatraju samo Gorinja sela (Kremenići, Žgombići, Sv. Ivan, Sv. Anton, Strilčići, Sabljići), Dolinja sela (Porat, Vantačići, Turčići, Zidarići, Milčetići, Bogovići, Radići, Malinska) i Poganka (Milovčići, Hržići, Oštrobradići, Barušići, Ljutići). Iako su joj najstariji tragovi zabilježeni još u antičko doba, prošlost ovoga kraja u pisanim se vrelima prati tek od 12. stoljeća, a kontinuirano od sredine 15. stoljeća kada se dotično područje i proziva Dubašnicom. Između 1451. i 1463. godine ovdje je krčki knez Ivan VII. Frankapan naselio pouzdane rodove hrvatskoga i vlaškoga podrijetla s kopnenoga područja poglavito iz Bužana kao nekoć njegova najjužnijega posjeda. Dubašnicu je tako u 15. stoljeću stvorio hrvatski velikaški rod Krčkih knezova Frankapana. Ovaj prostor postaje i utočište stanovništvu koje je bježalo pred turskom opasnošću. Kao novi komun (kaštel) odvaja od komuna Omišlja, pod čijom je upravom prvotno bila, tj. postaje u upravnom smislu kaštel na čelu sa svojim podknežinom. Obuhvaćala je i neka područja koja su se kasnije oblikovala kao zasebne cjeline. Među spomenicima srednjovjekovnog graditeljstva posebno se ističu sakralna zdanja, osobito kapela uz koju su benediktinci sagradili svoj samostan s crkvom (prvotno kapelom) sv. Apolinara, te crkva sv. Martina. Taj samostan i crkva postat će u 15. stoljeću temelj dubašljanske župne ili plovanske crkve sv. Apolinara u Dubašnici (danas Dubašljansko polje) koju doseljenici obnavljaju i dograđuju. Krajem 15. i početkom 16. stoljeća u selu Porat, nekadašnjoj mletačkoj luci za izvoz drva, uz postojeću crkvicu sv. Marije Magdalene franjevci trećoredci glagoljaši podižu samostan. Ranonovovjekovna Dubašnica formira se u administrativnom pogledu kao kaštel, u kojem, primjerice, djeluje hrvatskoglagoljski notarijat. Dubašnica je imala seoski (ladanjski) kaptol za svoje popove glagoljaše, a za stanovništvo – koje se poglavito bavilo stočarstvom i poljodjelstvom – brojne bratovštine (brašćine), te privatne glagoljaške škole od kojih je najpoznatija ona popa Ivana Kraljića‑Skutlića, i kasnije popa Pavla Milovčića‑Jurovića. Život u Dubašnici počeo se zbog malarije gasiti od kraja 18. pa do sredine 19. stoljeća. Tada se preživjelo stanovništvo raseljava u obližnja i pogodnija područja i naselja. Danas je Dubašnica povijesno‑teritorijalni pojam s dvadesetak pripadajućih sela i zaselaka u sastavu župe sv. Apolinara, biskupa i mučenika, odnosno u granicama Općine Malinska‑Dubašnica. Ova knjiga – u izdanju Povijesnog društva otoka Krka te Općine Malinska‑Dubašnica i Naklade Kvarner iz Novog Vinodolskog – druga je po redu knjiga Tomislava Galovića pod naslovom O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku koja se objavljuje u nizu Krčkog zbornika i kao Posebno izdanje Povijesnog društva otoka Krka. Sadržajno se nastavlja na prethodnu knjigu istoga naslova koja je publicirana 2004. godine. Ova druga knjiga sadrži nove rezultate do kojih je autor došao istražujući povijest Dubašnice od njezinih početaka pa do danas. Dio tekstova prethodno je objavio u Krčkom zborniku, Našim zvonima, Krčkom valu, u različitim zbornicima i drugdje, a dio je posebno napisan za ovu priliku. Nakon uvoda „Mikrohistorija, lokalna i(li) zavičajna povijest” knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu govori se o Prostoru, a u drugom o Ljudima. Opisujući dubašljanski prostor autor donosi „Pogled u prošlost Dubašnice” potom piše o heraldičkim prikazima i pozadini nastanka „Grba i zastave Dubašnice”. Ukratko se osvrće na sačuvano arhivsko gradivo iz Općine Dubašnica koje se sada čuva u Državnom arhivu u Rijeci i u drugim arhivima. Slijede poglavlja „Dubašljanski Porat – od prvih svjedočanstava života do suvremenih dana”, „Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu (1734. – 1878.) kao izvor za ekonomsku povijest i svakidašnjicu otoka Krka”, te „Nova na temeljima stare: osnovna škola u Bogovićima i povijesna skica začetka i razvoja školstva na području Dubašnice” gdje se govori o benediktincima i franjevcima, popu Ivanu Kraljiću‑Skutliću i popu Pavlu Milovčiću‑Juroviću i njihovim školama, te o osnivanju pučke škole, tj. današnje nove škole. U poglavlju „Prilozi za povijest plovanske crikve svetoga Apolinara” autor se posebno osvrće na staroslavensku misu u Dubašnici, katastarske izvore, na povijesne izvore o orguljama u župnoj crkvi, piše o grobljima, o posjetu biskupa Antuna Mahnića, o euharistijskom kongresu u Malinskoj, o spomen‑pjesmi o župnoj crkvi iz 1937. godine, te na biskupa Josipa Srebrnića i poslijeratnu sv. krizmu na Dubašnici. Jedan dio teksta posvećen je i dubašljanskim kapelama kao spomenicima graditeljstva i kulture, svjedocima vjere i duhovnosti. Također se donose podatci o matičnim knjigama i kronici župe Dubašnica te o osobnom „Dnevniku” popa Mihovila Mužinića Mužine od 1876. do 1933. godine s obzirom na objavljene dijelove. Lov i ribolov na području Dubašnice opisani su na temelju podataka koji su autoru ustupili sami lovci i ribari ovoga kraja. Prikazana je i Dubašnica na filmu Krk, najveći i najnapučeniji otok Jadranskog mora (1938.). Autor u kraćem tekstu piše i o glasilu Općine Malinska‑Dubašnica Naši zvoni kao „kroničaru” dubašljanskog i mihojskog kraja. Nakon toga donose se prikazi dviju knjiga: dr. Milana Radića, Voljenoj vali. Razvoj turizma u Malinskoj (2009.) u povodu svečanog obilježavanja 100. obljetnice organiziranog turizma u Malinskoj (1909. – 2009.), te prikaz monografije o povijesti i sadašnjosti dubašljanskog kraja dr. Antona Bozanića Dubašnica – povijesne mijene, drevna župa i iseljenici u New Yorku (2014.). Ovaj dio zaključuje se prikazom i ocjenom okruglog stola povodom 25. obljetnice donošenja prvoga hrvatskog Ustava čiji je nacrt izrađen u kolovozu 1990. godine u Malinskoj te prozvan „Krčkim ustavom”. Drugi dio knjige čine potpoglavlja o ljudima Dubašnice koje otvara tekst „O sv. Apolinaru povodom blagdana sv. Apolinara” – kao najstarijem „Dubašljanu”. Slijedi prikaz dubašljanskih fratara u Knjigama posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.). U članku „Iz duhovnog života dubašljanskog kraja” autor piše o ovdašnjima bratovštinama. Zaseban dio s pravom je posvećen „Dubašljanskim kolejanima” koje se promatra kroz povijest, kulturu i tradiciju ovoga podneblja. U nastavku knjige iznose se biografski podatci o Antonu Bogoviću (1820. – 1887.), Pavlu Bogoviću‑Šimovom (1826. – 1903.), potom polemika između popa Mužinića Mužine i prof. Milčetića, zatim o Josipu Antunu Kraljiću (1877. – 1948.), Kazimiru Ostrogoviću (1907. – 1965.) i Malinskoj. Zaseban dio je posvećen „Dubašnica Social Club of America Inc.” u New Yorku. O prof. Milanu Radiću (1907. – 1995.) donosi se biobibliografija, o fra Augustinu Šabalji (†1945.) presuda na smrt, a o hrvatskom muzikologu i melografu prof. Nedjeljku Karabaiću (1924. – 1958.) njegov životni put. Također autor piše o popu Mihovilu Prendivoju, dubašljanskom župniku (1988. – 1993.). Posljednja tri teksta posvećena su životnom putu Vinka Barbiša (1924. – 1999.), padre Benku – o. fra Benku (Pavlu) Dujmoviću (1927. – 2012.) i, dakako, Branku Fučiću (1920. – 1999.). Zaključni tekst govori o čuvarima dubašljanske baštine na primjeru obitelji Bogović i Petršorić. Knjiga je opremljena i svom potrebnom znanstveno‑stručnom aparaturom: bilješkama, izvorima i literaturom, sažetcima na njemačkom, talijanskom i engleskom jeziku, popisom slikovnih priloga te kazalom osobnih i zemljopisnih imena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Knjiga se objavljuje u godini svečanog obilježavanja 110. obljetnice organiziranog turizma u Malinskoj (1909. – 2019.) te 50. obljetnice od utemeljenja Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.). The northwestern portion of Krk Island, bounded on its coastal side by two points (Pelova and Čuf), and on its internal side by the areas of Omišalj, Dobrinj and Poljica as well the territory of the city of Krk, had already been known in historical sources from the 15th century as Dubašnica (Dubačnica, Dubasniza). Its name has its roots in the word dub or oak, as the tree was known in Old Slavonic, as that species of tree, specifically kown as dubac – predominates in this region. In the past Dubašnica had consisted of twenty large and small villages. As a result, inner or historical Dubašnica consists solely of the Gorinja sela (Upper Villages) (Kremenići, Žgombići, Sv. Ivan, Sv. Anton, Strilčići, Sabljići), Dolinja sela (Lower Villages) (Porat, Vantačići, Turčići, Zidarići, Milčetići, Bogovići, Radići, Malinska) and Poganka (Milovčići, Hržići, Oštrobradići, Barušići, Ljutići). While its oldest traces are noted in ancient times, writings concerning this area date only from the 12th century, while continuous sources date from the mid‑15th century when the area was called Dubašnica. Between 1451 and 1463, the Lord of Krk Ivan VII. Frankapan settled trustworthy Croat and Vlah families from the mainland, particularly from the area of Bužane which had once been counted among his southernmost possessions. Thus, Dubašnica had been established in the 15th century by the Croatian Lords of Krk, known as the Frankapans. This area became a refuge for those people fleeing from the Turkish threat. As a new komun (commune) (kaštel or castle), the area was sliced off of the commune of Omišalj which had possessed it. It became a kaštel headed by a Vice‑Lord (podknez). It included certain areas which later developed into separate settlements. Sacral buildings are especially prominent among the monuments of medieval architecture in the area, especially the chapel next to which the Benedictines had built their monastery and the church (initially a chapel) of St. Appolinarus, as well as the church of St. Martin. That monastery and its churches formed during the 15th century the foundation of Dubašnica’s parish church of St. Appolinarus in Dubašnica (now known as Dubašljansko polje) which the new arrivals had restored and expanded. At the end of the 15th and commencement of the 16th centuries in the village of Porat (a former Venetian port used for the export of wood), next to the pre‑existing church of St. Mary Magdalene, the Glagolithic Franciscan tertiaries built a monastery. Early modern Dubašnica was formed, from an administrative perspective, into a kaštel, having, for instance, a Croatian Glagolithic notary service. Dubašnica had a rural or village chapter for its Glagolithic priests, while its secular inhabitants, who were primarily involved in agriculture and husbandry, belonged to numerous fraternities (brašćine). It also boasted of private Glagolithic schools, of which the most well‑known had been that of the priest Ivan Kraljić‑Skutlić, and later of the priest Pavel Milovčić‑Jurović. Due to malaria, life in Dubašnica began to decline from the late 18th through the mid‑19th centuries. Most of the surviving population moved to nearby healthier areas and settlements. Today Dubašnica is a historical and territorial concept which encompasses twenty villages and hamlets under the Parish of St. Appolinarus (a bishop and martyr) and the commune (općina) of Malinska‑Dubašnica. This work, published by the Historical Society of the Island of Krk (Povijesno društvo otoka Krka) as well as the Commune of Malinska‑Dubašnica and the publisher Naklada Kvarner from Novi Vinodolski – is the second one written by Tomislav Galović appearing under the title Concerning Dubašnica and its People. Contributions to the History of the Dubašnica Area on Krk Island (O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku) which have appeared as part of the Krčki zbornik series and as a Special Publication of the Historical Society of the Island of Krk. Its contents continue those included in the prior book of the same title which appeared in 2004. This second volume contains new conclusions made by the author based on new research conducted by him concerning the history of Dubašnica from its beginnings to the present day. A portion of the text had been previously published in Krčki zbornik, Naši zvoni, Krčki val, various collections and elsewhere, while other parts had been specifically written for this work. Following its introduction (titled „Micro‑history and Local and/or Regional History”), the book is divided into two parts. The first part discusses the Area (Prostor), while the second discusses People (Ljudi). In describing the area of Dubašnica, the author includes „A Glimpse into the Past of Dubašnice” (Pogled u prošlost Dubašnice) and thereafter writes about the heraldic representations and the background to the origins of the Coat of Arms and Flags of Dubašnica (Grb i zastava Dubašnice). He briefly reviews the remaining archival materials from the Commune of Dubašnica which are held in the State Archives of Rijeka as well as in other archives. This is followed by the chapters „Dubašnica’s Porat – From its Initial Beginnings to Contemporary Times” (Dubašljanski Porat – od prvih svjedočanstava života do suvremenih dana), „The Inventory of the Monastery of St. Mary Magdalene in Porat (1734‑1878) as a Source for Economic History and of Everyday Life on Krk Island” (Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu (1734. – 1878.) kao izvor za ekonomsku povijest i svakidašnjicu otoka Krka), and „Something New on the Foundations of Something Old: the Elementary School in Bogovići and a Historical Sketch of the Beginnings and Development of Schooling in the Area of Dubašnica” (Nova na temeljima stare: osnovna škola u Bogovićima i povijesna skica začetka i razvoja školstva na području Dubašnice) which discusses the Benedictines and Franciscans, the priests Ivan Kraljić‑Skutlić and Pavao Milovčić‑Jurović and their schools, and the establishment of the primary school, todays new school. In the chapter „Contributions to the History of the Parish Church of St. Appolinarus” (Prilozi za povijesti plovanske crikve svetoga Apolinara), the author especially turns his attention to the Old Church Slavonic/ Old Croatian liturgy used in Dubašnica, cadastral sources, and the historical sources of the organs in the parish church, as well as cemeteries, the visit of Krk Bishop Antun Mahnić, the Eucharistic Congress in Malinska, the memorial poem concerning the parish church from 1937, and on Bishop Josip Srebrnić and the post‑World War II administration of the sacrament of confirmation in Dubašnica. A portion of the text focuses on the chapels of Dubašnica viewing them as monuments of architecture and culture and as witnesses to faith and spirituality. The chapter also contains facts concerning the birth, marriage and death registries and the chronicle of the Parish of Dubašnica as well as the published portions of the personal diary of the priest Mihovil Mužinić Mužina from 1876 to 1933. The description of hunting and fishing in the area of Dubašnica was written based on facts provided to the author by hunters and fishermen from the area. Dubašnica had been included in the film „Krk: The Largest and Most Populated Island of the Adriatic Sea” (Krk, najveći i najnapučeniji otok Jadranskog mora, 1938). In a shorter text, the author describes the bulletin of the Commune of Malinska‑Dubašnica, Naši zvoni (Our Bells), as a chronicle of the areas of Dubašnica and the villages of Miholjice. Reviews of two works are included: Dr. Milan Radić’s, Voljenoj vali. Razvoj turizma u Malinskoj (2009) (Loved Bay. The Development of Tourism in Malinska), which appeared in honor of the 100th anniversary of the start of professional tourism in Malinska (1909‑2009), and of the sketch of the history and present‑day status of Dubašnica of Dr. Anton Bozanić in his „Dubašnica – Historical Changes, an Ancient Parish and Emigrants in New York” (Dubašnica – povijesne mijene, drevna župa i iseljenici u New Yorku) (2014). This portion of the book ends with a summary and review of an academic round table organized in connection with the 15th anniversary of the adoption of the first Croatian Constitution, whose draft had been crafted in Malinska in August 1990 as a result of which it has been called „the Krk Constitution”. The second half of the book contains subchapters concerning the people of Dubašnica, opening with the text, „Concerning St. Appolinarus during the feast of Appolinarus” – the Earliest Man of Dubašnica (O sv. Apolinaru povodom blagdana sv. Apolinara). This is followed by a summary of the Franciscans found in the Book of Adoptions, Novitiates and Consecrations of the Glagolithic Tertiary Franciscans of Krk Island (1717 – 1914) (Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka, 1717 – 1914). In the text „From the Spiritual Life of the Area of Dubašnica” (Iz duhovnog života dubašljanskog kraja), the author discusses the fraternities in the area. A separate section is dedicated to Dubašnica’s folk singers and yuletide song (Dubašljanska kolejani), viewing it through the history, culture and traditions of this area. The book continues with biographical facts concerning Anton Bogović (1820 – 1887) and Pavao Bogović‑Šimov (1826 – 1903), a polemic between the priest Mužina Mužinić and Professor Milčetić, then writes about Josip Antun Kraljić (1877 – 1948), Kazimir Ostrogović (1907 – 1965) and Malinska. A section is devoted to the Dubašnica Social Club of America Inc., which is based in New York. A bio‑bibliography of Professor Milan Radić (1907 – 1995) is included, as is the death sentence imposed on Friar Augustin Šabalja (†1945), and the life journey of the Croatian musicologist Professor Nedjeljko Karabaić (1924 – 1958). The author also writes about Dubašnica’s parish priest Mihovil Prendivoj (1988 – 1993). The last three texts concern biographies of Vinko Barbiš (1924 – 1999), padre Benko – Friar Benko (Pavao) Dujmović (1927 – 2012) and, of course, Branko Fučić (1920 – 1999). The concluding text discusses the guardians of Dubašnica’s heritage, using the Bogović and Petršorić families as exemplars. The book contains footnotes, sources, and summaries in German, Italian and English, a listing of illustrations and indices of personal and geographic names.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (Damir Karbić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Tomislav Galović, (272886)